Kongres SAD pomaže ruskim nacionalistima

Kako kratkovido i na kraju krajeva kontraproduktivno: Rusi koji hoće da putuju u SAD, ubuduće vizu mogu da dobiju samo u Moskvi – ne više u i generalnim konzulatima u drugim ruskim gradovima. Rat sankcijama između SAD i Rusije ulazi u drugu rundu, počinje da se podrazumijeva i sve više izmiče kontroli političara. Na kraju se dešava upravo ono što su jastrebovi u američkom Kongresu zapravo htjeli da spriječe: sankcije pogađaju isključivo rusko civilno društvo. I što je još gore, pomažu onim političarima koji Rusiju žele da izoluju.

Hiljade kilometara do vize?

Jer šta će sada da se desi kada jedan ruski student iz Jekaterinburga ili biznismen iz Vladivostoka američku vizu može da dobije samo još u Moskvi? Mnogi sebi uopšte ne mogu da priušte tako dalek i skup put do glavnog grada Rusuje. Zato će ostati kod kuće. Ukratko: broj Rusa koji će ubuduće htjeti da posjete i upoznaju Ameriku drastično će se smanjiti. Da li je to ono što su jastrebovi u Kongresu htjeli da postignu? Teško.

Onaj ko Rusiju i mentalitet njenih ljudi hoće da mijenja, mora s njima da razgovora, da ih poziva i pokaže im navodno neprijateljski Zapad. Ili kako kaže ruska izreka: više vrijedi jednom vidjeti, nego hiljadu puta čuti. Mladi Rusi koji su vidjeli Tajms skver u Njujorku, poslovni svijet u Londonu ili kulturni život Berlina, u domovinu se vraćaju drugačiji. Imaju drugačiji pogled na Rusiju – kakva jeste i kakva bi mogla da bude. Podsticanje tog procesa zapravo bi trebalo da bude glavni cilj zapadne diplomatije. Odlukom da se drastično ograniči izdavanje američkih viza Rusima, Vašington postiže upravo suprotno.

Ministarstvo spoljnih poslova SAD uzima u obzir i kolateralnu štetu – to da će ova nepromišljena odluka pogoditi i ljude koji sa američko-ruskim pokazivanjem mišića nemaju nikakve veze – Bjeloruse. Onaj ko iz Bjelorusije želi da putuje u Ameriku, u najvećem broju slučajeva mora da ide dugim putem preko Kijeva, Varšave ili Viljnusa. Otkako je prije devet godina veliki dio zaposlenih u ambasadi u Minsku morao da napusti zemlju, tamo se obrađuje samo veoma mali broj zahtjeva. Time za većinu građana Bjelorusije praktički postaje nemoguće dobiti američku vizu.

Kakav će biti odgovor Moskve?

Kako sada dalje? U ruskom parlamentu već se čuju zahtjevi za uvođenje novih sankcija SAD. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov to odbija. Odluku će na kraju donijeti predsjednik Vladimir Putin. Kakva god ona da bude, američko-ruski odnosi su se znatno pogoršali. Utoliko je važnija uloga Njemačke: naravno da je Berlin u potpunosti dio Zapada i vjeran saveznik SAD. To se ni u budućnosti neće mijenjati. Ali politika kancelarke Merkel prema Rusiji ima više nijansi i mnogo je više usmjerena na ostvarenje dugoročnih ciljeva, nego što mogu da pretpostave tvrdolinijaši u Vašingtonu. Angela Merkel istovremeno ima autoritet i iskustvo da utiče na Vašington. Jer dugoročno ni u Evropi, ni u Americi niko ne može da ima interesa od Rusije koja je isključivo fokusirana na sebe samu.