Kongres dijaspore u Sarajevu

Treći kongres Svjetskog saveza dijaspore BiH ponudio je mnogo više pitanja, nego odgovora. Pripadnici dijaspore insistiraju na rješavanju problema dvojnog državljanstva, što je za sada regulirano jedino sa Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom i Švedskom. Veliki problem je potpuna ignorancija domaćih vlasti prema obrazovanju djece u dijaspori. Bivši predsjednik Svjetskog saveza dijaspore Namik Alimajstorović ističe :

„Smatramo da su obrazovanje i kultura, tojest njegovanje kulture i tradicije BiH najvažnija poluga pomoću koje nećemo dozvoliti asimilaciju. Naš slogan je – integracija da, asimilacija ne“.

Na kongresu u Sarajevu, posebno je bilo govora o ulaganju dijaspore u privredu BiH. Kao dvije oblasti, posebno interesantne za buduće investitore, navedeni su turizam i proizvodnja zdrave hrane. Jedan od problema, ne samo za investitore iz dijaspore, nego i za sve ostale, je loš image BiH u svijetu. Jasna Krivošić – Prpić, zamjenica direktora agencije za strane investicije, kaže da se u ovoj zemlji sve više čini da se takva slika promijeni :

„Stvarno smo pokušali da prikažemo realno stanje kako nas stranci vide, kako vide BiH. Kako nas, znači, percipiraju strani investitori. Znači, nema hvaljenja da smo divni, da je sve idealno, već smo dali jedan vrlo samokritičan osvrt na image ove zemlje. Išli smo na direktno oglašavanje, na novi slogan - sada je vrijeme za BiH“.

Za novu predsjednicu Svjetskog saveza dijaspore, u Sarajevu je izabrana Senada Softić – Telalović iz Australije. Kao neke od najvažnijih prioriteta u svom radu, ona je izdvojila :

„Nastavljamo sa našim ključnim pitanjima, na koja nemamo odgovore, nemamo rješenja, poput dvojnog državljanstva. U naredne dvije godine, radićemo na izradi jačeg strateškog položaja svjetskog saveza dijaspore, saradnje i partnerstva sa svim ustanovama u BiH“.

U 110 zemalja svijeta, sada živi oko milion i 300 hiljada Bosanaca i Hercegovaca, svih nacionalnosti, koji su, utisak je, mnogo više vezani za svoju zemlju, nego što im ona pruža pažnje. Prema podacima koji su se čuli u Sarajevu, oni godišnje pošalju u BiH oko četiri milijarde konvertibilnih maraka. Čini se da je to podatak koji je i najviše impresionirao inertne predstavnike domaćih vlasti, koji su do sada učinili veoma malo da riješe probleme b-h dijaspore.