1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Konfliktni potencijal na Balkanu ostaje velik"

Podjele, secesionistička nastojanja, protesti protiv vlade i provokacije na etničkoj razini: Balkan se ne smiruje, kaže heildelberška politologinja Silvia Steininger u razgovoru za DW.

Silvia Steininger - Politologin und Juristin beim Heidelberger Institut für Internationale Konfliktforschung (Fotostudio Schwab 2016)

Silvia Steininger

DW: U godišnjem barometru sukoba koji objavljuje Institut za istraživanje međunarodnih konflikata iz Heidelberga (HIIK) pominju se i konflikti na Balkanu. Koju je vrstu kriza HIIK mogao ustanoviti u ovom regionu?

Silvia Steininger: U regionu Balkana promatramo trenutno 18 konflikata. Većina njih nisu nasilni. Samo kada je riječ o dva konflikta smo prošle godine mogli ustanoviti nasilne postupke. To je s jedne strane konflikt između opozicije i vlade u Makedoniji kojeg posmatramo od 2014. godine. I s druge strane konflikt između opozicije i vlade na Kosovu koji je tamo izbio tek prošle godine. Oba konflikta su ipak samo na nivou "nasilnih kriznih konflikata" i to je prema našoj metodologiji najniži stepen jednog konflikta u kojem se koristi nasilje.

Na Balkanu možemo prije svega posmatrati tri grupe konflikata. Prva obuhvaća one koji upućuju na jaku etničku vezu. Ti konflikti su prije svega ostaci balkanskih ratova i otuda u zemljama bivše Jugoslavije najčešće zastupljeni. Druga grupa su tzv. klasični konflikti između opozicije i vlade. Njih posmatramo na ne-nasilničkom nivou i u Rumuniji i Bugarskoj. I na nasilnom nivou, kao što sam već spomenula, na Kosovu i u Makedoniji. Treća grupa konflikata sadrži konflikte koji se odnose na militantne skupine. To su primjerice konflikti između ksenofobnih, desničarskih do ekstremno desničarskih grupa i manjina u Mađarskoj ili konflikti sa islamističkim grupama u BiH.

Milorad Dodik (Samir Huseinovic)

Milorad Dodik, predsjednik RS-a - HIIK je ustanovio rastuće zaoštravanje diskursa oko moguće secesije RS-a

Velika tema u BiH su naravno secesijske težnje Republike Srpske. Koliko je zaista zabrinjavajuća situacija u ovom dijelu zemlje?

Ustanovili smo da je proteklih godina bilo rastuće zaoštravanje diskursa oko moguće secesije Republike Srpske. Ipak i prijetnja državnom suverenitetu od strane islamističkih grupa u BiH nikada ne bi trebala biti podcijenjena. Tako se od 2012. godine više od 200 bh. državljana priključilo oružanom konfliktu islamističkih grupa na Bliskom istoku odakle se vratilo tek oko 50. Prije svega je kombinacija ova dva konflikta za jednu tako krhku zemlju kao što je BiH veliki ispit izdržljivosti.

Posljednja godina bila je obilježena demonstracijama u Makedoniji. Građani su protestirali u tzv. "šarenoj revoluciji" protiv vlade i korupcije. Posljednjih dana su također bili protesti protiv uvođenja albanskog jezika kao drugog zvaničnog jezika. Kakve su Vaše prognoze za Makedoniju? 

Konflikt opozicije u Makedoniji je protekle godine bio jedna od najtežih kriza koje smo posmatrali na Balkanu. I u posljednje tri godine nismo mogli utvrditi smirivanje situacije. U Makedoniji smo utvrdili nasilni nivo i ne liči na to da bi u ovoj godini moglo doći do deeskalacije. Naša prognoza je stoga više negativna. Medijacije koju su vodile brojne organizacije, kao EU, nisu dovele do dugoročnog rješenja konflikta. Posebice nakon izbora u decembru situacija je veoma napeta. U tom kontekstu posmatramo proteste oko albanskog jezika kao drugog zvaničnog jezika sa velikom zabrinutošću. Miješanje pitanja političke vladavine sa etničkim resentimentom je upravo na Balkanu eksplozivna kombinacija. 

Mazedonien Skopje Proteste (DW/E. Milosevska)

Šarena revolucija u Makedoniji

Kako procjenjujete trenutnu situaciju na Kosovu?

Kosovo se također trenutno nalazi pred enormnim teškoćama. Skoro deset godina nakon proglašenja nezavisnosti Kosova odnosi između Srbije i Kosova su se doduše primjetno poboljšali, postoje ipak redovno nepetosti. Jednu od njih smo mogli doživjeti aktuelno polovinom januara kada je Srbija poslala prvi putnički voz nakon 18 godina iz Beograda za Mitrovicu. Voz ja bio u srpskim nacionalnim bojama sa natpisom "Kosovo je Srbija". Nakon velikih protesta srbijanski premijer Vučić je onda zaustavio voz na granici. No takvi postupci navodno ne vode smirivanju konflikta između Kosova i Srbije. 

Osim toga unutar Kosova i dalje ostaje linija sukoba između opozicionih albanskih nacionalista i vladajućih pod vodstvom predsjednika Hašima Tačija. S obzirom na to da je Kosovo 2015. godine zaključilo bilateralni sporazum sa Srbijom, kao i sa Crnom Gorom albanski nacionalisti sve više poduzimaju mjere kao što su korištenje suzavca u parlamentu ili nasilnih nereda u glavnom gradu Prištini kako bi spriječili provedbu sporazuma. Kosovo ostaje dakle i dalje veoma podijeljeno.

Ostaje li dakle Balkan bure baruta?

U ovom geografski gledano prije malom regionu postoji veliki broj izrazito dugotrajnih i veoma otrovnih konflikata. Posebice se broj etničkih konflikata koje posmatramo godinama, čak desetljećima na Balkanu jedva smanjio. Prema našem mišljenju konfliktni potencijal Balkana ostaje signifikantno visok. 

Može li Europska unija doprinijeti tome da mir na Balkanu bude osiguran?

EU igra veliku ulogu u cijelom području Zapadnog Balkana. Za zemlje bivše Jugoslavije je EU moguća opcija za budućnost, također veoma često i cilj za dalje transformacije u pravcu demokratije. Mi naravno također vidimo da je prijem Hrvatske u EU za brojne tamošnje države imao sasvim veliki simbolični učinak. Države članice EU su također aktivne na Kosovu na održanju mira na sjeveru zemlje. Ali i u BiH EU naravno u cijelom državnom aparatu igra veoma veliku ulogu. Mi u postupku pristupa Srbije i Crne Gore EU vidimo veliki podrstrek za to da države svoje konflikte praktično mirno riješe. U Makedoniji EU igra također veliku ulogu jer je ona ovdje proteklih godina stalno bila prisutna kao pregovarač između sukobljenih strana. Naravno ne čini se da ta nastojanja u Makedoniji trenutno ubiru plodove.

 

Razgovarala Marina Martinović

Silvia Steininger je politologinja i pravnica. Na Heildelberškom Institutu za istraživanje konflikata (HIIK) je nadležna za istraživanje konflikata u regionu Balkana. HIIK od 1992. godine godišnje objavljuje barometar konflikata (Conflict Barometar) koji predstavlja analizu globalnih sukoba.

 

 

Preporuka redakcije