Konferencija o sigurnosti u Iraku

Iracka granica je duga preko 3600 kilometara. To je granica koju je lako preci i koju je teško nadzirati. Vec mjesecima SAD i Prijelazno upravno vijece Iraka zahtijevaju od susjednih zemalja da bolje nadziru granicnu liniju. Prema americkim izvorima u napade na okupacione snage i organe civilne uprave u Iraku su umiješani i ekstrmisti koji u tu državu dolaze iz inostranstva. Konacno je pao dogovor o boljoj kontroli granica. rak ce u tu svrhu uspostaviti posebne komisije sa Turskom, Sirijom, Iranom, Jordanom, nožda i sa Saudijskom Arabijom. Do dogovora je došlo na susretu u Kuvajtu gdje su se našli ministri vanjskih poslova spomenutih zemalja. Oni su izrazili zabrinutost što Irak nakon brojnih napada zapada u haos. Istovremeno je izreceno obecanje da ce se u svrhu ocuvanja cjelovitosti te države odvojiti sredstva za pomoc u obnovi. Ministri su takodje apelovali na UN da se vrati u Irak i preuzme vecu ulogu u toj zemlji. Un bi osim toga, smatrali su ministri, morao nadzirati slobodne izbore i predaju vlasti u ruke domacih politicara. Bez obzira na nejasnoce koje postoje kada je rijec o održavanju izbora, jasan je bio stav da bi vojnici SAD-a što prije trebalo da napuste Irak. Sirijski ministar vanjskih poslova Faruk El Shara je na ovom susretu odbacio prebacivanja Amerikanaca da iz Sirije stižu ekstremisti koji izvode napade. Takve optužbe na racun Sirije stigle su od samog šefa americke diplomatije, Colina Poewela. Powel je javno zatražio da Sirija prestane sa podrškom teroristickim organizacijama. SAD osim toga sumnjaju da se na sjeveru Iraka nalazi i šef radikalno-islamske organizacije Ansar El Islam te da odatle rukovodi napadima. Ova organizacija se dovodi u vezu sa mrežom Al Kaide. Za ovakvu situaciju u Iraku su dijelom odgovorne i same okupacione snage. One su nakon zauzimanja Iraka raspustile iracku armiju i policiju te su granice ostale bez nadzora. Tek u zadnje vrijeme su intenzivirani napori da se uspostave državne snage sigurnosti.