1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Konačna presuda za Sefera Halilovića

Žalbeno vijeće Haškog tribunala potvrdilo je oslobađajuću presudu bivšem načelniku Generalštaba Armije BiH

default

Halilović se pozdravlja sa svojim advokatom nakon izricanja oslobadjajuche presude

General Sefer Halilović je bio optužen po komandnoj odgovornost za zločine koje su počinili pripadnici Armije BiH nad hrvatskim civilima u hercegovačkim selima Grabovica i Uzdol u septembru 1993. godine. Pretresno vijeće je u novembru 2005. oslobodilo Halilovića krivice, a odlukom sudijâ Žalbenog vijeća ta presuda postala pravosnažna i definitivna.

Prvostepenom presudom Halilović je 16. novembra 2005. oslobođen svih optužbi. A bio je optužen, po komandnoj odgovornosti, za ubistva koja su počinili pripadnici snaga Armije BiH u selima Grabovica i Uzdol na području Jablanice i Prozora u pripremama operacije "Neretva 93". Pretresno vijeće je u svojoj presudi navelo da su zločine počinili pripadnici jedinica Armije BiH, ali da one nisu bile pod efektivnom komandom optuženog.

Na oslobađajuću presudu Tužilaštvo Haškog tribunala je uložilo žalbu 1. marta 2006., navodeći da je Pretresno vijeće pogriješilo kada je zaključilo da Halilović nije imao efektivnu kontrolu nad direktnim počiniocima zločina. Tužioci su tražili da se poništi prvostepena presuda, Halilović proglasi krivim i da mu se izrekne odgovarajuća kazna.

Halilovićeva odbrana je osporavala argumente tužilaštva, isticala da je prvostepena presuda jedino pravedna i tražila da je Žalbeno vijeće potvrdi. Halilović nije mogao znati, tvrdila je odbrana, da može doći do zločina, a kada je saznao za ubistva civila, nije mogao kazniti počinioce, pošto pokretanje istrage nije bilo u njegovoj, nego u nadležnosti Službe vojne bezbjednosti.

Mada je tužba podnijela četiri žalbena osnova, Žalbeno vijeće je detaljno razmotrilo samo prvi.

"Žalbeno vijeće je zaključilo da tužilac nije uspio pokazati da je Sefer Halilović, u svojstvu komandanta operacije "Neretva", nad počiniocima krivičnih djela vršio onaj stepen efektivne kontrole da bi se mogao proglasiti krivično odgovornim kao nadređeni. Iz gore pomenutih razloga, odbija se prvi žalbeni osnov. Budući da je Žalbeno vijeće zaključilo da tužilac nije uspio dokazati postojanje odnosa subordinacije između Sefera Halilovića i počinilaca zločina, ostali žalbeni osnovi postaju bespredmetni", rekao je predsjedavajući sudija Mehmet Ginej (Güney).

Petočlano Žalbeno vijeće je, dakle, konstatovalo da Pretresno vijeće nije pogriješilo kad je zaključilo da Halilović nije imao "efektivnu kontrolu" nad vojnicima koji su u septembru 93. počinili zločin - i potvrdilo je - uz dva izdvojena glasa - prvostepenu presudu.

"Žalbeno vijeće odbija žalbu tužioca, te potvrđuje oslobađajuću presudu koju je Pretresno vijeće izreklo Seferu Haliloviću. Sudija Meron prilaže izdvojeno mišljenje, kao i sudija i Šomburg", rečeno je u odluci Žalbenog vijeća.

Time je stavljena tačka na ovaj postupak, koji je trajao šest godina. Halilović se dobrovoljno predao Haškom tribunalu 2001, a krajem te godine je pušten na slobodu do početka suđenja 31. januara 2005. Prvostepeni postupak je trajao godinu i po dana, a žalbeni isto toliko i definitivno je završen. Presuda se više ne može izmijeniti.