Kompleksni Srbin

List „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ o Dodikovoj posjeti Berlinu piše: Milorad Dodik je imao jasnu poruku. Premijer Republike Srpske je svoj entitet predstavio kao uzor: 'Republika Srpska ima niska zaduženja po glavi stanovnika, uravnotežen budžet, nisku poresku stopu, otvorena je za investitore'. Dodik naravno želi ulagati u obnovljive energije.

U ovoj jasnoj poruci dolazi naravno do izražaja balkanska dvosmislenost: 'BiH je kompleksna država', kaže Dodik čime otvorenim ostavlja pitanje da li bi energetski sektor Republike Srpske upošte bio obnovljiv kada BiH ne bi bila toliko kompleksna ili kada entitet ne bi postojao. 'Kompleksnosti BiH doprinose bosanski muslimani. Danas su pod utjecajem islamista – u bivšoj Jugoslaviji bili su potpunosti sekularni. Stvarni problem je međutim uopšteno gledano', kaže Dodik, 'funkcija visokog predstvnika, a posebno Valentin Inzko, austrijski diplomata koji je na ovoj funkciji godinu dana'.

Za Dodika je jasno – on poštuje Dejtonski mirovni sporazum. Problem nije mirovni sporazum, već to šta sa njim visoki predstavnik radi, rekao je Dodik. 'Inzko kompetencije sa regionalnog prenosi na državni nivo, što nema nikakve veze sa Dejtonskim mirovnim sporazumom. Stoga i dolazi do preobražaja koji međunarodnoj zajednici, a u međuvremenu i srbijanskom predsjedniku Borisu Tadiću stvara glavobolju. Ukoliko neko želi mijenjati Dejtonski sporazum, onda su otvorena sva pitanja, pa čak i mirno raspuštanje zajedničke države Bosne i Hercegovine', rekao je Milorad Dodik u Berlinu.

Istovremeno, on je dodao: 'Ne dovodimo u pitanje opstanak BiH, iako nismo oduševljeni ovom državom'. Tadić je pozitivan 'akter' u regionu ali odnos između Srbije i Republike Srpske nije više kao u vrijeme Sloboadna Miloševića – odnos šefa i namještenika. Riječ je o dosta komplikovanijem odnosu,“ citira izjave premijera Republike Srpske list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Pohvale i kritike Josipoviću

U svom govoru pred Parlamentarnom skupštinom BiH, hrvatski predsjednik Ivo Josipović je kao prvi hrvatski političar zamolio za izvinjenje zbog učešća njegove zemlje u razaranju BiH u 90-tim godinama prošlog vijeka.

List Franfurter Allgemeine Zeitung o ovoj temi i pored ostalog navodi: „Josipović je u Zagrebu je zbog toga bio izložen posebno kritikama konzervativaca iz redova HDZ-a. Andrija Hebrang i Vladimir Šeks su mu prebacili da širi historijske neistine i da Hrvate predstavlja kao agresore. Predsjednik se prije nego je u inostranstvu dao ovakve izjave nije konsultovao sa vladom, navodi se. Nasuprot tome, Josipoviću su iz Vašingtona i Brisela upućene pohvale. Jedan glasnogovornik američkog ministarstva vanjskih poslova je rekao da je angažman hrvatskog predsjednika u rješavanju postojećih problema, u skladu sa stabilizacijskim naporima SAD. Evropski komesar za proširenje Stefan File je pohvalio Josipovićev govor i nazvao ga doprinosom za izgradnju dobrih odnosa između zemalja u regionu,“ piše Franfurter Allgemeine Zeitung.

Na narednoj stranici : Kakve će posljedice imati erupcija vulkana Ejafjale?

Kakve će posljedice imati erupcija vulkana Ejafjale?

Povodom erupcije vulkana na Islandu, list Die Welt piše: „Niko ne može sa sigurnošću predvidjeti šta će se tokom narednih dana, nedjelja i mjeseci dešavati sa vulkanom Ejafjala. Moguće je da će oblaci pepela nestati za nekoliko dana. Ili će mjesecima lebdjeti iznad Evrope ako, na primjer, dođe do erupcije i susjednog vulkana Katla. Samo nekoliko dana prekida vazdušnog saobraćaja značiće ogromnu ekonomsku štetu.

U zavisnosti od njene snage, erupcija može da utiče i na klimu u svijetu. To se dogodilo 1991. godine prilikom erupcije vulkana Pinatubo na jednom od filipinskih ostrva. Vulkan je izbacio deset kubnih kilometara materijala i u atmosferu je dospjelo 17 miliona tona aerosoli i prašine. Prašina je zamaglila sunčevu svjetlost na cijeloj planeti i na sjevernoj polulopti dovela do spektakularnih zalazaka Sunca. Globalna temperatura opala je za pola stepena Celzijusa.

Islandski vulkani već su jedanput, u 18. vijeku, izazvali hladnoće i loše žetve. Glad koja je uslijedila imala je ulogu i prilikom Francuske revolucije. Za razliku od poplava i oluja kod erupcija vulkana gotovo je nemoguće preduzeti preventivne mjere – jedino što preostaje jeste udaljiti se od vulkana. Pa čak ni to ljudi ne poštuju zbog toga što je vulkansko tlo veoma plodno.

Dakle, šta učiniti. Ništa! Možemo samo čekati i nadati se da će se vjetar okrenuti ili da će se islandski vulkan smiriti“, piše Die Welt.

Autor: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednik: Mehmed Smajić