1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Kompjuteri (ipak) ne čine djecu pametnijima

Rašireno je poimanje da računari otvaraju djeci bolje perspektive u životu. Ali, najnovije studije pokazuju suprotno: djeca kojima je rumunska vlada omogućila kupovinu računara popustila su u većini predmeta u školi.

default

Boravak pred računarom nije "ulaznica" za bolje obrazovanje

Schule und Bildung

Učitelj, knjiga i olovka još uvijek su nezamjenjivi

Vijest je obišla svijet: jedan korejski gimnazijalac je svakodnevno deset sati igrao igre na sreću na kompjuteru – i postao milioner. Ali, većini učenika u svijetu kompjuteri ne donose ni novac ni bolje izglede u životu.

Već 2004. godine su njemački stručnjaci za obrazovanje Thomas Fuchs i Ludger Wößmann istraživali uticaj računara na školski uspjeh. Rezultat je bio jasan: učenici koji dugo sjede za računarom imali su lošije rezultate na takozvanim PISA-testovima.

Računar mora služiti za učenje

Kinder und Computerspiele

Mora se kontrolisati šta djeca rade za računarom

Američki znanstvenik Cristian Pop-Eleches s njujorškog sveučilišta Columbia i Ofer Malamud sa Čikaškog sveučilišta također su proveli jedno istraživanje o uticaju računara na školski uspjeh. Temelj je bila odluka rumunske vlade da obiteljima slabijeg imovnog stanja da čekove od po 200 eura za nabavku računara, kako bi djeca imala bolje obrazovne mogućnosti.

Znanstvenici su ispitali više od 3.000 takvih obitelji i došli do iznenađujućih rezultata: S jedne strane su učenici koji su dobili računare pokazali puno bolje sposobnosti u radu na kompjuteru, ali su s druge strane lošije rezultate imali u predmetima kao što su rumunski jezik, matematika i engleski, kaže znanstvenik Cristian Pop-Eleches. „Nažalost, većina učenika nije računar koristila za izobrazbu, ali su se svaki dan na njemu igrala.“

I psiholog Florian Rehbein s Kriminološkog znanstvenog instituta Donje Saske naglašava da kompjutor ima negativne posljedice za školski uspjeh: „O tome postoje različite teze. Klasična glasi – računar oduzima vrijeme. Djeca imaju manje vremena za domaće zadaće, za druge aktivnosti koje pomažu učenju. I jedna vrlo prihvatljiva teza, o kojoj se u međuvremenu intenzivno raspravlja: teza disfunkcionalnog korištenja medija. Ona kaže, da mediji zamjenjuju osjećaj nagrađivanja u školi. Dijete svoje uspjehe ne doživljava više u školi nego u prvom redu na kompjutorskim igrama i tako se sve više povlači iz realnog konteksta uspjeha.“

Kompjuter tek nakon četvrtog razreda

Klassenraum im Ulidia College, Nur 6 Prozent der nordirischen Schüler besuchen eine offiziell gemischkonfessionelle Schule. Ulidia College, Carrickfergus, integrative Schule, Nordirland, April 2008

Izgradnja socijalnih kontakata je vrlo važna za djecu

Uz to djeca koja igraju agresivne kompjuterske igre i sama postaju sklonija agresivnom ponašanju, upozoravaju psiholozi. I zato kompjuter ne bi trebao stajati u dječjoj sobi.

A šta je s kompjuterima u školi? Zar djeca ne bi trebala što je prije moguće učiti korištenje računara da bi imala bolje izglede u kasnijem životu? Nije nužno, kaže psiholog Florian Rehbein. Tek kad djeca znaju dobro čitati i računati i kad su razvila svoje socijalne sposobnosti, onda je vrijeme za kontakt s kompjuterom. Dakle, najranije nakon četvrtog razreda.

Matematika i jezik važni za posao

PISA-Studie Ein Schüler einer 7. Klasse schreibt am Montag, 6. Dezember 2004, während einer Mathematik-Stunde Rechenergenisse an die Tafel

Najvažniji za uspjeh su matematika i jezici

Nizozemski ekonomisti Lex Borghans i Bas te Weel idu još korak dalje. Oni su istraživali koji sadržaji iz škole pomažu kasnije u dobivanju dobro plaćenih poslova.

Rezultat je: matematika i sposobnost da se pišu dugi i sadržajni tekstovi. A to su upravo one sposobnosti koje su zapostavljene kod rumunske djece nakon što su dobila računare, pokazala je studija Cristiana Pop-Elechesa.

Ipak, kompjuter se ne smije načelno proglasiti zlom, kaže znanstvenik Pop-Eleches: „Ako roditelji znaju šta njihova djeca čine s računarom, onda su ti loši rezultati puno manji. Važno je, dakle, kako se računar koristi, a ne koristi li ga čovjek ili ne.“

Autor: Alexandra Scherle / Anto Janković

Odg. urednik: A. Slanjankić