1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Komemoracija u Bundestagu povodom 60-godisnjice oslobadjanja Ausvica

27. januar, Dan oslobadjanja koncentracionog logora Ausvic, 1996. godine je tadasnji njemacki predsjednik Roman Herzog proglasio Danom sjecanja na holokaust. Tim povodom odrzana je danas sjednica Bundestaga.

Dan sjecanja na holokaust u Bundestagu

Dan sjecanja na holokaust u Bundestagu

U podsjecanju na 60 godina od oslobadjanja posljednjih prezivjelih u koncentracionom logoru Ausvic, odata je pocast svim zrtvama nacional-socijalisticke diktature. Predsjednik Bundestaga Wolfgang Thierse je rekao:

" Sjecanje na zlocine nacional-socijalista nas obavezuje,to je dio naseg moralnog i politickog identiteta. Nas Ustav nas obavezuje da dostojanstvo drugih, dostojanstvo covjeka, bude neizostavno mjerilo naseg djelovanja. Ne radi se samo o proslosti. Ne radi se o pravim ili pogresnim procjenama krivice, nego se radi o sadasnjoj i buducoj odgovornosti nastaloj iz sramotnog sjecanja "

Arno Lustiger , koji je prezivio nekoliko koncentracionih logora,izmedju ostalog i Ausvic, odao je priznanje pobuni Jevreja protiv njihovih njemackih mucitelja. On je podsjetio na ustanak " Varsavskog ghetto-a", na akcije i masovne proteste, na one Nijemce koji su skrivali Jevreje, koji su se protivili njihovoj deportaciji i pomagali pri bijegu u inostranstvo:

" Predlazem da se u Jerusalimu zasade jos tri stabla. Jedno za sve njemacke spasitelje Jevreja,jedno za hrabre zene iz ulice Rosenstrasse i jedno za spasitelje u uniformi."

U berlinskoj ulici Rosenstraße, supruge njemackih Jevreja danima su demonstrirale protiv deportacije njihovih bracnih partnera i time sprijecile njihovo ubijanje. Lustiger se zahvalio Njemackoj za svesrdnu podrsku Izraelu, ali primijetivsi:

" Kada sam ja prije 50 godina osnovao Jevrejsku opstinu u Frankfurtu, nisam mogao ni sanjati da ce i danas, 50 godina kasnije, nase sinagoge i opstine morati nadgledati policija. Hvala bogu, Isusu i Muhamedu, da dzamijama i crkvama ne treba takva zastita".

Na komemoraciji je ucestvovao kantautor Wolf Biermann, koji je izveo pjesmu mladog jevrejskog partizana Hirscha Glick-a ,palog u borbi protiv Nijemaca:

"Ovo je pjesma koja se pise krvlju, a ne olovom , i nije to pjesma radosnih i slobodnih ptica. Nas narod ju je pjevao pritjeran uz zid, sred rusevina sa pistoljem u ruci.......

  • Datum 27.01.2005
  • Autor Wolter v.Tiesenhausen
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AV7m
  • Datum 27.01.2005
  • Autor Wolter v.Tiesenhausen
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AV7m