1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kolinda Grabar-Kitarović: Za jedne kraljica, za druge samo HDZ-ovka

Hrvatsko društvo ima oprečne stavove o svemu pa i prvoj godina mandata predsjednice Grabar-Kitarović. Dok desni aklamacijom prihvaćaju svaki njezin potez, lijevi upozoravaju da predsjednica provodi politiku HDZ-a.

Na današnji je dan, prije točno godinu dana, u večernjim satima Kolinda Grabar-Kitarović preuzela Pantovčak od svog prethodnika Ive Josipovića kako bi točno u ponoć postala prva hrvatska predsjednica. Popularnost koju je on uživao u ovoj fazi mandata nije uspjela nadmašiti, ako je suditi prema dostupnim istraživanjima javnog mišljenja. Paradoksalno, upravo joj najveći kritičari zamjeraju populizam i pokušaje da se svakome dopadne.

Kada bismo predsjednicu procjenjivali prema komentarima obožavatelja na njezinom Facebook profilu, zaključili bismo da je riječ o nacionalnoj heroini iznimne ljepote, svojevrsnoj „kraljici Hrvata“ (upravo je tako mnogi nazivaju), a koja je u narodu izazvala „pojačan osjećaj domoljublja“ i otjerala „crvene i komuniste“ s vlasti.

Hrvatska predsjednica uživa velik ugled u Bosni i Hercegovini. Majke Srebrenice su ju prozvale kraljicom Balkana

Hrvatska predsjednica uživa velik ugled u Bosni i Hercegovini. Majke Srebrenice su ju prozvale "kraljicom Balkana"

No to je tek jedna polovica društva. Ona druga, kritičnija, ovih dana podvlači crtu i podsjeća da predsjednica nije ispunila svoja obećanja, od kojih su mnoga bila izvan njezinih ovlasti. Među njima su vraćanje vojnog roka, jeftinija javna uprava, demografska obnova i preseljenje predsjedničkog ureda na jeftiniju i građanima bližu lokaciju. Zamjeraju joj i druženja s osobama koje su pod kriminalističkim istragama, kao i pomilovanje čovjeka koji je oprostio milijunski kredit najvećem donatoru njezine kampanje.

Predsjednica praktična vjernica

„Javnost nije preoštra, kritike na njezin rad su opravdane i to počevši od preuzimanja dužnosti do danas“, govori za Deutsche Welle dr. Ivica Maštruko, sociolog, nekadašnji novinar i bivši diplomat. Na listu predsjedničinih grijeha stavlja puno toga: od samog pristupa inauguraciji na kojoj su prisustvovale osobe s kriminalnim dosjeima i istragama preko vraćanja povijesnih postrojbi i micanja Titove biste s Pantovčaka do postavljanja vlastite kartonske figure u rezidenciji tijekom Dana otvorenih vrata. „Pokazala je da je osoba manekenskog mentaliteta koja se želi dopasti svima, ali bez političke imaginacije, osobnih ideja i stavova. Ona nosi jednu političku robu i želi se što dopadljivije prezentirati“, kaže Maštruko. Posebno kritizira jedan od njezinih prvih poteza – blagoslov predsjedničkog ureda, što su mnogi protumačili izrugivanjem sekularnoj državi.

No dr. Neven Šimac, stručnjak za međunarodno pravo i član Komisije Iustitia et Pax Hrvatske biskupske konferencije, ima više razumijevanja za predsjedničine poteze. „Treba jasno kazati da vjera nije samo privatna stvar svake osobe koja se mora zaustaviti na izlasku iz kuće. Ako želimo osobu poštivati u njezinom integritetu, moramo i poštivati činjenicu da iz te osobe govori i njezino vjersko uvjerenje te borba za određene vrijednosti. Vjersko mora imati pravo javnosti; vjersko koje je tolerantno i nije suprotstavljeno drugim vjerama. Moramo se pomiriti s tim da država ne može biti laicistička, ali mora biti laička“, kaže Šimac za Deutsche Welle i odbacuje optužbe da predsjednica pokušava svoje vjerske stavove nametnuti građanima koji nisu vjernici.

Predsjednica svih ili većine?

U svibnju prošle godine hrvatska predsjednica je posjetila Vatikan

U svibnju prošle godine hrvatska predsjednica je posjetila Vatikan

„Dosta mojih, njegovih, naših i vaših. Svi ste vi moji“, izjavila je predsjednica nakon izborne pobjede, no prema Maštruku, nije uspjela postati predsjednica svih građana. Ilustrira to podatkom da su svi predsjedničini savjetnici iz jedne političke opcije. Grabar-Kitarović nije uspjela pomiriti zaraćeno hrvatsko društvo, a svojim je pismom predsjedniku Srpskog narodnog vijeća Miloradu Pupovcu dodatno raspirila vatru između većinskog hrvatskog naroda i srpske manjine, smatra naš sugovornik. Naime, nakon što se je Pupovac potužio na vrijeđanja i napade koje doživljava kao pripadnik manjine, mnogi su predsjedničin odgovor saželi u četiri riječi – sami ste si krivi. „Podigla je tenzije. Pupovčevo pismo je bilo sasvim razumljivo, no ona je reagirala kao političarka, a ne predsjednica. Reagirala je kao što bi reagirao član vodstva HDZ-a; emotivno kao što bi se političar suprotstavio drugoj političkoj opciji“, kaže Maštruko.

„Predsjednica ima jednostavan stav, a taj je da su svi hrvatski građani jednakih prava te da manjine trebaju uživati posebna prava“, s druge strane tvrdi Šimac i nastavlja: „Imam dojam da je uspjela biti predsjednicom svih građana. Iako, nitko ne može braniti i promicati interese svih, ali može promicati interese većine. S prošlom vladom je imala dosta teškoća. Pokušala je nešto na što ima pravo; biti na sjednicama vlade pa čak i predlagat neke teme. Nije uspjela jer je naišla na neprijateljski i nedemokratski stav.“

Feminizam i inicijative

I kada je riječ o vanjskoj politici, predsjednica je bila jednako hvaljena i kritizirana u Hrvatskoj. „Tijekom posjeta Njemačkoj, Sjedinjenim Državama, Ujedinjenim narodima, neprihvatljivo je kritički govorila o hrvatskoj vladi. U Sjedinjenim Državama je posjetila Nacionalnu gardu pa se kao predsjednica Hrvatske fotografirala s oružjem ruci. Time je, na neki način, obećala da će Hrvatska biti poligon američke Nacionalne garde“, prisjeća se Maštruko. Misli da su predsjedničine govore u inozemstvu, većinom obilježile feminističke teme u kojima je opet skrenula pozornost na sebe govoreći o problemima s kojima se žene susreću u politici. „Njena inicijativa Baltik-Jadran-Crno more je poput svete vodice, ne šteti, niti ne koristi. Te brojne regionalne inicijative mogu imati pozitivni efekt na razini demonstracije i manifestacije, ali bez konkretnih rezultata“, dodaje.

Šimac pak misli da je Grabar-Kitarović zauzela mjesto na europskoj i svjetskoj sceni, razmjerno „težini“ Hrvatske, pa možda čak i nešto više od toga. „Uspjela je mobilizirati politiku na bitnim pitanjima, na odnosima u EU-u. Naravno da su joj u tome poslužili školovanje i iskustvo. Može se raspravljati o njezinim inicijativama. Što se želi kazati kada se osovini Baltik-Jadran želi pridodati Crno more? Ali inicijativa je tu, kao i volja da Hrvatska bude aktivna u EU-u i NATO-u. Nisam veliki fanatik prekoatlantskih suradnji, moramo se uvijek prisjećati da smo europska kontinentalna zemlja, a ne anglosaksonska, ali predsjedničine inicijative su korisne. Nije pogriješila u svojim govorima kao što je pogriješio njezin prethodnik Josipović u Sarajevu ili Knessetu. Ona puno zdravije, ozbiljnije, povijesno otvorenije i opravdanije nastupa na javnoj sceni.“

Nakon što je Kolinda Grabar-Kitarović preuzela dužnost predsjednice hrvatska se politika ponovo jače okrenula Njemačkoj kao strateškom partneru. Taj trend nastavlja i nova vlada premijera Oreškovića.

Nakon što je Kolinda Grabar-Kitarović preuzela dužnost predsjednice hrvatska se politika ponovo jače okrenula Njemačkoj kao strateškom partneru. Taj trend nastavlja i nova vlada premijera Oreškovića.

Hrvatska sada nije samo „mali od kužine“ koji slijedi ono što govore drugi, govori nam Šimac. U predsjedničinom pokušaju da se Hrvatska odmakne od istočnih susjeda i Balkana ne vidi ništa čudno: „Mislim da je to prepoznatljivije nego prije. Hrvati su izumili tu južnoslavensku ideju, ali dva puta su pogriješili. Vidjelo se da u takvoj zajednici Hrvatska ne može biti ravnopravna pa je i normalno da predsjednica inzistira da mi nismo nikakav zapad Balkana, već da smo zapadno od Balkana.“

Promjena stava oko žice

Primjetno je i kako je predsjednica ublažila stav kada je riječ o migrantskoj krizi. Prethodnoj je vladi uvelike otežala situaciju stvaranjem atmosfere straha i tvrdnjama kako na granicu treba postaviti vojsku. “Mislim da će u budućnosti biti potrebna nekakva ograda ili fizička prepreka. Ali nemojte to zvati žicom”, svojevremeno je izjavila. No poruke koje je odaslala s nedavno održane sigurnosne konferencije u Münchenu govore o potrebi uklanjanja žilet-žice s granica. „Ona je pokušala kreirati tu atmosferu, ali je promijenila stav videći raspoloženja javnosti u Hrvatskoj i progresivnim dijelovima Europe. Ovo što je sada govorila u Münchenu, okarakterizirao bih pozitivnim. Ali njezine su inicijative bile neprihvatljive u vrijeme kada je počela izbjeglička kriza. To svjedoči da je bez osobnih ideja i stavova te da zapravo njezini stavovi u vanjskoj, a osobito u unutarnjoj politici, su rezultati pripadanja desnici, odnosno HDZ-u“, objašnjava Maštruko.

Šimac odgovara da Hrvatska nije useljenička zemlja te da sve izbjeglice koje bježe od rata ili traže bolji život samo prelaze preko nje. „Hrvatski je interes da nema žice i jako je ružna žica koju su na prvi mah postavile Slovenija i Mađarska. Predsjednica ima pravo kada kaže da žice treba ukloniti, posebice jer se radi o tranzicijskim zemljama. Hrvatska u tom pogledu ne može imati neku posebnu inicijativu, osim da tim ljudima olakša prolazak kroz zemlju.“

Navodni sukob s premijerom

U rujnu prošle godine hrvatska je predsjednica govorila na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda

U rujnu prošle godine hrvatska je predsjednica govorila na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda

Pobjeda Domoljubne koalicije na parlamentarnim izborima donijela je olakšanje predsjednici koja ja bila u konstantnom sukobu s bivšim premijerom. S nominalno nestranačkim Tihomirom Oreškovićem postoji puno veći prostor za suradnju i on će biti iskorišten, tvrdi Maštruko. Ipak, iako je potpisala smjenu šefa tajnih službi, ni nakon dva tjedan premijerov supotpis nije dobila. „Taj potez s nepotpisivanjem razrješenja Dragana Lozančića je dio uobičajene političke igre kako bi se pokazalo da je Orešković ravnopravni partner predsjednici. Mislim da iza toga ništa ozbiljno ne stoji. On mora igrati igru koju mu nameću Petrov i Karamarko, jer o njima ovisi njegova sudbina. Jasno je da je Karamarku u interesu da suradnja između predsjednice i premijera bude dobra“, zaključuje Maštruko.

Kolinda Grabar-Kitarović tek je prešla prvu petinu mandata. U njegovoj će završnici najvjerojatnije ispuniti i neka od predizbornih obećanja. Jer, po svemu sudeći, ona ne želi biti „predsjednica za samo jedan mandat“. No koliko će uspjeha imati u osvajanju drugih pet godina, puno će ovisiti i o tome koliko će Domoljubna koalicija i HDZ ispuniti očekivanja građana.

Preporuka redakcije