Koliko vrijedi Putinovo obećanje

„Ruski građani, po mom mišljenju, mogu da diskutuju ne samo o lošim i dobrim osobinama političara – što samo po sebi nije loše – već i o sadržaju politike i programa koje određeni političari žele da sprovedu", napisao je Vladimir Putin u jednom članku u januaru 2012. godine.

Ipak, on tada kao predsjednički kandidat nije predstavio nikakav „izborni program". Na njegovoj internet-stranici mogao je da se nađe samo nacrt izbornog programa stranke „Ujedinjena Rusija", bez konkretnih brojeva ili ciljeva. Ali onda je početkom 2012. u ruskoj štampi objavljeno sedam dugih tekstova u kojima Putin opisuje stanje u zemlji i predstavlja svoju viziju Rusije.

Pročitajte i: Komentar: Putin i Staljinova sjena

Dobro plaćeni poslovi i manje siromaštva

„Stvaranje 25 miliona novih, visoko tehnoloških, dobro plaćenih radnih mjesta za ljude sa visokim nivoom obrazovanja, nije samo lijepa fraza, već nešto što je hitno potrebno za minimum blagostanja", naglasio je Putin u jednom od tekstova. Kasnije je kao cilj postavio 2020. godinu. Ali Rusija je od tog cilja danas veoma udaljena. Ruska statistička služba, Rosstat, 2012. je zabilježila 16,37 miliona takvih radnih mjesta. Do 2014. se broj donekle povećao, da bi se 2016. smanjio na 15,98 miliona.

„Deset do jedanaest procenata naših građana zbog svojih prihoda živi ispod granice siromaštva. Iz različitih razloga. Do kraja ove decenije taj problem moramo da riješimo", napisao je još Putin. Ali i što se toga tiče, na kraju njegovog mandata prije se bilježi nazadovanje. Prema podacima Računske komore Ruske Federacije, krajem 2017. godine je 20,3 miliona Rusa, dakle oko četrnaest procenata, živjelo ispod granice siromaštva.

Povećanje plata, penzija i stipendija

„Prosječna zarada u privredi realno će se povećati za 1,6 do 1,7 odsto – na 40.000 rubalja u odnosu na nivo cijena iz 2011. Nominalno će biti i viša", obećao je Putin pred izbore 2012. Prema zvaničnim podacima, prosječna nominalna zarada je 2017. godine iznosila oko 38.000 rubalja. Realne zarade tek su se neznatno povećale. Otprilike su na nivou iz 2012. godine.

Putin je dalje obećao da će stipendije „za one kojima su zaista potrebne" dostići „egzistencijalni minimum jednog studenta". „To znači povećanje stipendija za 5.000 rubalja mjesečno", naglasio je. Ali isplate studentima nisu bile ni blizu onome što je Putin najavio. Akademska stipendija trenutno iznosi oko 1.500, a socijalna stipendija nešto više od 2.000 rubalja.

Putin je takođe obećao da će povećati penzije i to tako „da ih neće pojesti rast cijena". To je ispunio. Generalno su se za vrijeme njegovog mandata realne penzije malo povećale.

Pročitajte još i: Putin 4.0 - predsjednik u ratno vrijeme

Diverzifikacija privrede i više pravde

Prije šest godina Putin se zalagao i za diverzifikaciju privrede u zemlji, „gdje će pored današnjeg kompleksa goriva i energije, biti razvijene i druge konkurentne oblasti". Obećao je da će do 2020. „udio visokotehnoloških i intelektualnih oblasti u bruto domaćem proizvodu porasti za 1,5 odsto". Prema podacima Rosstata ta vrijednost je 2011. godine iznosila 19,7 procenta, a do 2016. se povećala na 22 procenata. Obećano je i da će visokotehnološki-izvoz biti udvostručen. Njegov udio je u izvozu 2013. godine (raniji podaci nisu dostupni) iznosio 10,2 procenata, a 2016. godine se povećao na 14,2 procenta. Podaci za prošlu godinu još nisu objavljeni.

„Smanjenjem inflacije bi i hipoteke trebalo da budu povoljnije", zahtijevao je Putin 2012. godine. Tada je prosječna kamatna stopa za hipoteke iznosila 11,9 procenata. Tokom najvećeg dijela njegovog sadašnjeg mandata stopa je bila preko dvanaest procenata. Što su bliže izbori, kamatna stopa se sve više smanjuje. U decembru 2017. godine iznosila je 10,78 procenata.

Još jedan važan zadatak koji je Putin postavio bilo je „smanjenje materijalne nejednakosti". Tu ima tek minimalnih promjena. Prema podacima Rosstata, 2011. godine, udio dvadeset odsto najbogatijih Rusa u ukupnom prihodu zemlje iznosio je 47,4 odsto, dok je udio dvadeset odsto najsiromašnih građana iznosio samo 5,2 procenata. U 2016, udio najbogatijih je iznosio 47,1, a najsiromašnijih 5,3 odsto. Podataka za 2017. još uvijek nema.

Bolja radna klima i uravnotežen budžet

Putin je 2012. kao cilj postavio i bolji rejting svoje zemlje na Duing biznis listi Svjetske banke. Ukazao je recimo na to da je susjedni Kazahstan na 47. mjestu, a Rusija tek na 120: do 2018. godine, Rusija će se naći među prvih dvadeset zemalja. Taj cilj je samo napola ostvaren. Krajem 2017. Rusija je bila na 35. mjestu – jedno mjesto ispred Kazahstana.

Putin se nadao i da će „dugoročno da povrati ravnotežu između državnih prihoda i rashoda". Ali tokom svih godina njegovog mandata bilo je budžetskih deficita. Pritom se uglavnom uvijek povećavao jaz između izdataka i prihoda. Deficit od dvanaest milijardi rubalja iz 2012. godine je neznatan. Ali 2013. i 2014. je prekoračio 300 milijardi rubalja, 2015. je iznosio skoro dva biliona i 2016. tri biliona rubalja. Prošle godine je, prema preliminarnim podacima, deficit iznosio oko 1,5 biliona rubalja.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android