1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Koliko useljenika podnosi Njemačka?

Debata o integracijskoj i politici prema migrantima u Njemačkoj se ponovo rasplamsala, nakon što je visoki zvaničnik njemačke Federalne banke iznio omalovažavajuće ocjene na račun stanovnika Berlina stranog porijekla.

default

U nekim dijelovima Berlina živi više stranaca nego Nijemaca

Tilo Sarrazin (Tilo Saracin), bivši ministar finansija Berlina, našao se na udaru javnosti nakon što je izjavio da je oko 20 posto stanovnika ekonomski neisplativo. Godinama se vodila rasprava o tome da li je Njemačka useljenička zemlja, iako statistički podaci jasno pokazuju da jeste. Trenutno, svaki peti stanovnik ima strano porijeklo.

U Njemačkoj danas živi 6,8 miliona stranaca. Najveću grupu čine Turci, njih 1,7 miliona. Slijedi oko pola miliona Italijana, zatim Poljaka, Srba i Grka, sa po 300 hiljada. 2000 godine je preko 180 hiljada stranaca uzelo njemačko državljanstvo. Taj broj se umnogome smanjio do 2006. godine. U Njemačkoj živi i veliki broj ljudi koji su njemačkog porijekla, a koji dolaze iz ruskih ili poljskih područja koja teritorijalno nisu nikada pripadala Njemačkoj ili koja joj sada više ne pripadaju. Za njih važe posebni uvjeti koji im garantuju dobivanje njemačkog državljanstva.

Migranti ili Nijemci?

Wolfgang Bosbach

Wolfgang Bosbach (CDU) želi izvršiti veći pritisak na strance

Stranci, kao i stranci koji su dobili njemačko državljanstvo i njihova djeca, spadaju u grupu ljudi s tzv. „migracijskim porijeklom“. Njih u ovoj zemlji ima oko 15 miliona, što predstavlja više od 18 posto od ukupnog broja njemačkog stanovništva.

U posljednje vrijeme neki od njemačkih političara su stoga predlagali formiranje ministarstva za integraciju stranaca. Predsjedavajući Kluba poslanika Demokršćanske unije u Bundestagu Wolfgang Bosbach (Volfgang Bosbah) smatra međutim da za takvo nešto ne postoji potreba. On želi iskoristiti postojeće zakone kako bi izvršio veći pritisak na useljenike, naprimjer da nauče njemački jezik: „Postojeće zakonodavstvo nam omogućava da obavežemo nekoga ko ne poznaje dovoljno jezik i ne može se integrisati na tržištu rada, te prima socijalnu pomoć, da upiše kurs jezika i kurs za integraciju. Ko to odbije, mora računati sa konsekvencama.“

Njemačka treba strance

Aktuelna debata pokazuje da se na polju integracije mora nešto učiniti. To se odnosi kako na migrante, tako i na starosjedioce, smatra njemačka kancelarka Angela Merkel: „Znamo već decenijama, čak stoljećima da je useljavanje uvijek bilo obogaćivanje za našu zemlju. Stoga smo u SR Njemačkoj kroz integracionu politiku stvorili atmosferu u kojoj je bitno da oni koji su došli priđu nama, ali isto tako i oni koji dugo ovdje žive priđu onima koji su se tek uselili u zemlju.“

Deutschland Europa Bundestag Angela Merkel Begleitgesetz zum Lissabonvertrag

Kancelarka Angela Merkel: "Moramo prići jedni drugima"

Njemačka je još od kraja 50-ih cilj stranih migranata, tzv. „gastarbeitera“. Većina je u potrazi za poslom došla i iz južnih evropskih zemalja: Italije, Španije, Grčke i bivše Jugoslavije, a onda i iz Turske. Već 1964. godine se u Njemačku uselio milioniti stranac. Oznaka „gastarbeiter“ naglašavala je namjeru da će migranti u Njemačkoj ostati samo na određeno vrijeme i da se ne tretiraju kao useljenici. Ipak, tadašnja Zapadna Njemačka je postala faktički useljenička zemlja. Međutim, Zakon o useljavanju stupio je na snagu tek početkom 2005. godine.

Autor: H.Kiesel, J.Vock/ B.Fazlagić

Odg. urednik: Svetozar Savić

Preporuka redakcije