Koliko u Hrvatskoj ima otrovne hrane?

Zbog nepravilne upotrebe pesticida, prve u prirodi, nakon zagađenog tla i vode, stradaju pčele, koje su posebno osjetljive na pesticide. Prema nedavnim rezultatima Nacionalnog monitoringa ostataka pesticida na proizvodima biljnog porijekla, pet posto hrane je opasno onečišćeno, a u 10 posto pronađeni su pesticidi u dopuštenim granicama.

Narandža i salata dva su od 107 uzoraka voća i povrća uzetih s domaćeg tržišta i analiziranih u laboratorijima HZJZ-a. Ispitivanje je pokazalo da u 85 posto slučajeva nisu pronađeni tragovi pesticida, a 9,9 posto uzoraka sadržava nešto pesticida.

Rezultati posljednjeg monitoringa od ovog proljeća nešto su bolji do prethodnog, čiji su rezultati pokazali nešto višu razinu pesticida u proizvodima iz staklenika. No, staklenička proizvodnja, posebno voća, je tek u povojima.

„Na domaćem tržištu prodaju se kruške vilijamovke iz Argentine, velike šljive iz Čilea, banane iz Afrike i Južne Amerike, a narandže i limuni iz Maroka. Slaba je utjeha da se kod uvezenih narandži pesticidi nalaze na kori koja se ne jede, a zabrinjava da je kod domaće zelene salate otkriven pesticid koji se uopće ne smije koristiti za tu vrstu proizvoda“, piše Vjesnik.

S druge strane, predviđa se da banane, najprodavanije voće u svijetu, pa tako i na hrvatskom tržištu, za manje od 15 godina neće moći preživjeti transport u Evropu a da ih se ne obogate na genetski način.

Najbolje je sezonsko voće i povrće

Da bi se izbjeglo genetski obogaćeno voće iz uvoza, a takvog je većina, najbolje je jesti sezonsko voće. Evropske analize pokazuju manje razine pesticida kod sezonskog voća i povrća. No, zbog prihvatljivije cijene se uvozno voće dobro prodaje.

No, i sezonske trešnje, kažu domaći proizvođači, kao i mandarine, mogu biti obogaćene različitim preparatima za održavanje svježine, odnosno produženje roka trajanja. Dakle, obavezno je pranje voća prije konzumiranja, jer se na taj način može ukloniti rosa emulzije pesticida koja se lijepi za koru voća.

Od 33.500 hektara trajnih nasada, koliko je planirano podići u Hrvatskoj, u četiri je godine dosad podignuto pola ili 15.502 hektara. Operativni program nije posve podbacio, ali se realizira presporo, što rezultira prekomjernim uvozom voća, jer je domaća proizvodnja nedovoljna.

Prema povoljnim klimatskim uvjetima, ali i rascjepkanom zemljištu, koje je pogodno za voćnjake, Hrvatska ima potencijal za proizvodnju svih vrsta voća, osim banana i egzotičnog južnog voća. Trenutno vlastitom proizvodnjom možemo zadovoljiti samo pet posto potreba tržišta za kruškama, 40 posto breskvama i 60 posto jabuka.

Procjenjuje se da bi trećina novca potrošena na uvoz voća u proteklih 18 godina, ili više od sedam milijardi kuna, što je godišnje 160 miliona dolara, bila dovoljna da Hrvatska preraste u važnu izvoznicu voća. Jedino tako, kažu voćari, bit će moguće podići nove hiljade hektara voćnjaka i ostvariti izvoz kvalitetnog voća kojeg nema dovoljno na otvorenom tržištu, piše Vjesnik.

Autor: Vjesnik/biznis.ba/Agencije

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić