1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Koliko su sigurne "sigurne zemlje porijekla"

Maroko, Alžir i Tunis bi uskoro trebale biti proglašene "zemljama sigurnog porijekla".Na osnovu toga osobe iz ovih zemalja nemaju pravo na azil u Njemačkoj. Ova odluka je sporna.

Ovakvom odlukom je njemačka vlada reagovala na povećani broj useljenika iz ovih zemalja. Prema podacima Saveznog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF), samo u decembru 2015. godine je u Njemačku došlo skoro 2.300 Alžiraca i 3.000 Marokanaca. Ukupno 5.300 ljudi, što je znatno više nego 2014. godine. Naime, 2014. godine je iz ove dvije zemlje u Njemačku dospjelo 4.000 ljudi. Alžirci i Marokanci su privukli pažnju javnosti nakon događaja u novogodišnjoj noći u Kölnu. Veliki broj počinilaca kaznenih djela potiče upravo iz ove dvije sjevernoafričke zemlje.

Loše stanje ljudskih prava u Maroku

Nakon događaja u Kölnu povećao se politički interes da se smanji ukupan broj izbjeglica iz Alžira, Maroka i Tunisa. Stanje, u kojem se nalaze ljudska prava u Alžiru i Maroku, nije dobro. Međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International je samo u Maroku u periodu između 2010 i 2014 zabilježila 173 slučaja zlostavljanja. Samo osam osoba je pravno gonjeno zbog počinjenih zločina.

Odbijenica zahtjeva za azil

Odbijenica zahtjeva za azil

Amnesty istovremeno navodi i "brojne" nepravedne sudske procese. Više izbjeglica iz Subsaharske Afrike koje su se probile do španskih enklava Melilla i Ceuta i koje su španske vlasti ponovo predale marokanskim vlastima, pretrpjele su "nesrazmjernu" upotrebu sile.

Politolog iz Kasela, Werner Ruf, zatražio je od Njemačke da sa Marokom razgovara o ljudskim pravima. "Ako se želi izvršiti pritisak na jednu zemlju kakva je Maroko, onda joj se ne može dodvoravati i na velika zvona stavljati njeno učešće na međunarodnom sajmu `Zelena sedmica`, slaviti njen turizam i zanemariti činjenica da Maroko i dalje krši međunarodno pravo tako što pod kontrolom drži Zapadnu Saharu. Pritisak se mora izvršiti tamo, gdje je to moguće. To će se naravno odraziti i na našu privredu".

Sumnjiva vladavina prava u Alžiru

Stanje u kojem se nalaze ljudska prava je loše i u Alžiru. Ruf kaže da građanski rat, započet 90-tih godina, kada je vlada godinama ratovala sa demokratski izabranim islamistima, još nije završen. Amnesty potvrđuje takvu dijagnozu: alžirska tajna služba je uhapsila i zlostavljala nekoliko islamista. Werner Ruf kaže da skorija prošlost, prije svega, otežava da se Alžir posmatra kao pravna država.

"Ako je u alžirskom građanskom ratu, koji još nije završen, nestalo između 10.000 i 30.000 ljudi, - a to znači da su u pravilu ubijeni i da se više nikada neće pojaviti - onda EU ili Savezna Republika Njemačka takvu zemlja ne može definirati kao zemlju sigurnog porijekla."

Odluka da se izbjegluice iz Alžira, Maroka i Tunisa više ne mogu tretirati kao tražioci azila i to pod argumentom da su iz sigurnih zemalja porijekla, je problematična, kaže alžirski aktivista Randah Uthman. "Ne osuđujem nikog ko je zemlju napustio zbog siromaštva i gladi i bolji život potražio u nekoj drugoj zemlji. Da li je kriminal tražiti bolji život", pita se Uthman.

Osam godina nakon građanskog rata se u Alžiru i dalje veliki broj ljudi vodi kao nestali

Osam godina nakon građanskog rata se u Alžiru i dalje veliki broj ljudi vodi kao nestali

Aktivista iz Tunisa, Munif Kiyani, koji živi u Francuskoj, ukazuje na još jednu stvar. On smatra da se kritike upućuju samo jednoj strani. Kada se radi o prihvatu migranata, onda i arapske zemlje o tom pitanju imaju obaveze. Zašto od evropskih država zahtijevamo da obraćaju pažnju na ljudska prava? Zašto to ne tražimo od arapskih zemalja, prije svega Zalivskih država", pita se Kiyani.

Prisilan povratak u "treće zemlje"

Njemačka vlada želi prisilno vratiti izbjeglice koje su počinile krivično djelo u Njemačkoj u tzv. treće države ukoliko se ne mogu vratiti u zemlje porijekla. Šef ureda njemačke kancelarke Peter Altmaier, izjavio je za "Bild am Sonntag" "sa Turskom i drugim zemaljama razgovaramo o prihvatu izbjeglica koje budu vraćene iz Njemačke". To bi značilo da izbjeglice neće biti vraćene u zemlje u kojima se vodi građanski rat, nego u zemlju preko koje su došli u EU. Prema riječima Petera Altmaiera, koji je i koordinator za pitanja izbjeglica njemačke vlade, broj izbjeglica koje se žele dobrovoljno vratiti ili osoba koje će biti prisilno vraćene, se udvostručio. "Od početka 2015. godine je 50.000 izbjeglica napustilo Njemačku, što dobrovoljno - što prisilno. Mnogi se vraćaju i prije nego što podnesu zahtjev za azil, kada im postane jasno da nemaju šanse za uspjeh", izjavio je Altmaier.

Preporuka redakcije