1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Koliko su realne vizije o svijetu bez atomskog oružja?

U Ujedinjenim narodima u ponedjeljak (03.05.) počinje osma konferencija o reviziji Sporazuma o neširenju nuklernog naoružanja, koji je stupio na snagu prije nešto više od 40 godina.

Sjedište Ujedinjenih naroda u New Yorku

Sjedište Ujedinjenih naroda u New Yorku

Taj dokument je potpisalo 188 zemalja i on je najvažniji multilateralni sporazum o kontroli naoružanja u istoriji: Trenutno samo četiri zemlje nisu potpisnice Sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja. To su Indija, Izrael, Sjeverna Koreja i Pakistan. Skup koji će u New Yorku trajati četiri nedjelje, do 28. maja, pokazaće zapravo koliko je ozbiljna i realna vizija o svijetu bez atomskog oružja, koju je u međuvremenu formulirao američki predsjednik Barack Obama.

Pregovori u Ženevi su trajali 30 dana

Sjedište UN-a u Ženevi

Sjedište UN-a u Ženevi

Prije gotovo 42 godine, 1. jula 1968, u glavnom središtu UN-a u Ženevi, 18 zemalja je postiglo Sporazum o neširenju nuklearnog oružja. Pregovori su trajali gotovo 30 mjeseci. Dean Rusk, bivši ministar vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država – koje su do tada jedine upotrijebile to oružje za masovno uništavanje – ocjenio je rezulat pregovora velikim uspjehom.

„Taj sporazum je zajednički učinak svih zemalja koje dijele našu zabrinutost o opasnostima daljeg širenja nuklearnog oružja. Postići dogovor nije bilo jednostavno zbog brojnih sigurnosnopolitičkih, tehnoloških i privrednih interesa mnogih zemalja.“

Za sada postoji pet zvanično priznatih atomskih sila

Atomska bomba je prvi put upotrebljena 6. augusta 1945. Iz američkog vojnog aviona bomba je bačena na Hiroshimu

Atomska bomba je prvi put upotrebljena 6. augusta 1945. Iz američkog vojnog aviona bomba je bačena na Hiroshimu

Interes Sjedinjenih Američkih Država, Sovjetskog saveza, Velike Britanije, Francuske i Kine – dakle onih pet država, koje su do kraja 60-ih razvile i testirale nuklearno oružje – bio je da spriječe ostale zemlje u takvim namjerama. Sporazumom o neširenju nuklearnog oružja tih pet zemalja je osiguralo privilegiju da one budu jedine zvanično priznate atomske sile. Ostale od ukupno 183, koliko ih je u međuvremenu potpisalo sporazum, dobile su pismeno pravo na neograničeno korištenje nuklearne tehnologije u civilne svrhe, dakle za proizvodnju energije. Pored toga, pet zvanično priznatih atomskih sila se moralo obavezati na to da će putem ozbiljnih pregovora raditi na potpunom razoružanju njihovih arsenala oružja. No, one tu obavezu, prema mišljenju većine od 183 zemlje koje ne posjeduje nuklearno oružje, do sada nisu ispunile.

Barack Obama nema dovoljan broj glasova u Senatu

Barack i Michelle Obama u Pragu 5. aprila 2009. nakon što je američki predsjednik iznio viziju o svijetu bez atomskog oružja

Barack i Michelle Obama u Pragu 5. aprila 2009. nakon što je američki predsjednik iznio viziju o svijetu bez atomskog oružja

Američki predsjednik Barack Obama je u svom govoru u aprilu prošle godine u Pragu najavio skorašnju ratifikaciju sporazuma iz 1996. između Sjedinjenih Američkih Država i Kine o zabrani nuklearnih proba. No, o tome se više ne govori. Jer, republikanci u američkom Senatu svojim glasovima spriječavaju Obamu da se taj najavljeni sporazum ratificira prije konferencije u New Yorku.

Osim pet zvanično priznatih atomskih sila, nuklerano oružje u međuvremenu posjeduju Indija, Izrael i Pakistan. Sjeverna Koreja, koja je prije sedam godina izašla iz sporazuma, u međuvremenu je u najmanju ruku vršila nuklearne probe. U slučaju Irana koji je 1970. potpisao sporazum postoje sve prisutnije indicije – mada još uvijek ne i konačni dokazi – da ova zemlja radi na zabranjenom programu proizvodnje atomskog oružja. Američki predsjednik Obama strahuje da će u narednim godinama i ostale zemlje težiti da posjeduju atomsko oružje.

„Da li neko ozbiljno vjeruje u to da u narednih 20 godina neće doći do daljeg širenja atomskog oružja? Sjedinjene Američke Države su odlučne u namjeri da to zaustave“, rekao je Obama.

Postoji opasnost da konferencija u New Yorku propadne

Iranska Revolucionarna garda je već više puta do sada pripremala vojne manevre na granici prema Izraelu

Iranska Revolucionarna garda je već više puta do sada pripremala vojne manevre na granici prema Izraelu

Zbog toga će cilj Sjedinjenjih Američkih Država i njenih zapadnih saveznika na konferenciji u New Yorku prije svega biti da se ojačaju kompetencije Međunarodne agencije za atomsku energiju, sa sjedištem u Beču, u okviru njenih prava inspekcije i kontrole za nadgledanje poštivanja Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja. No, skup u New Yorku će pratiti brojni drugi problemi. Opasnost da konferencija propadne, kao što se desilo 2005, utoliko je veća ukoliko Sjedinjenje Američke Države ili neke druge zemlje iskoriste taj skup kao binu za kritike na račun iranskog nuklearnog programa ili ako Vijeće sigurnosti UN-a još za vrijeme tog skupa usvoji nove sankcije protiv Teherana.

Autori: Andreas Zumbach / Senad Tanović

Odg. urednik: Svetozar Savić