Koliko su jake ekstremističke snage u Norveškoj?

Nastava i kursevi za doseljenike. U jednoj svijetloj prostoriji sa više računara sjedi desetak mladih migranata. Vođa kursa je Somia Salaouatači. Ima 24 godine. Lice joj je pokriveno velom. Razgovara sa polaznicima kursa i daje im savjete. Tvrdi da stranci u Norveškoj nisu diskriminisani, ali postoji nešto što naziva "strukturalnom diskiminacijom".

"Upravo je objavljen jedan izvještaj u kojem se navodi da su šanse na konkursima za posao, za strance u Norveškoj manje. Ime stranog porijekla umanjuje šanse da vas pozovu na razgovor. Problem je u tome što migranti ovdje nemaju tako dobro organizovanu mrežu, kao što je to slučaj sa etničkim Norvežanima. To je ono što cijelu stvar dodatno otežava", kaže Salaouatači.

Odmah nakon tragedije koja je cijelu Norvešku zavila u crno, govorilo se kako su za napad odgovorni islamisti, čak i u medijima. Rijetko ko je zločinački čin Andersa Brejvika povezivao sa norveškim desničarskim ekstremizmom. “To nije nimalo slučajno”, tvrdi Šoab Sultan, koji pri Antirasističkom centru u Oslu, proučava desničarsku scenu Norveške.

Tri grupe desničarskih ekstremista

"U Norveškoj se uglavnom govori o tri grupe desničarskih ekstremista. Postoje neonacisti. Nema ih mnogo i loše su organizovani. Tu su onda rasisti, koji smatraju da ljudi drugačije boje kože ovdje ne pripadaju. Njih je nešto više, ali njima se suprostavlja veći dio društva. Treću grupaciju čine oni kojima je islamofobija izduvni ventil i paravan za rasizam", kaže Sultan.

Sve ukupno, desničarski ekstremizam nema velikog uticaja, navodi se u zaključku godišnjeg izvještaja norveške bezbjednosno-obavještajne službe za 2012. godinu. Ali napada sa rasističkom pozadinom je tokom prethodne decenije bilo, kao i kontroverzi u vrijeme objavljivanja spornih Muhamedovih karikatura. Upravo tada je islamofobija dobila na intenzitetu. “Ulazak naprednjačke stranke FRP u norveški parlament, takođe je doprinijelo da na ulicama ima manje ispada te vrste”, kaže Ketil Raknes, autor knjige o desno-populističkim strankama u zemlji.

"Norveška se prema desničarskim populistima do sada dobro ophodila. Mi se nismo od naprednjaka distancirali, ali smo ih otvoreno kritikovali i to je ostavilo svoj trag. Na posljednjem partijskom kongresu bilo je onih koji su otvoreni pozivali rukovodstvo stranke da prestane sa kritikovanjem islama, jer se tako gube birači sa migrantskom pozadinom", kaže Raknes.

Vuk samotnjak ili dio čopora?

Anders Bering Brejvik je naprednjačku stranku napustio, jer mu njihova ideologija nije bila dovoljno radikalna. Nazivaju ga vukom samotnjakom, koji  je svoje ciljeve definisao, provodeći dosta vremena na internetu. U sudskom procesu je na red sada stiglo poglavlje, u kojem će biti iznijeti argumenti o uticaju desničarsko ekstremističkih pokreta u Norveškoj. I da li je Brejvik u njima pronalazio inspiraciju.

O tome se raspravlja i u Antirasističkom centru u Oslu. Jer je zločin Andersa Brejvika otvorio diskusiju o doseljavanju stranaca. "Svi su bili zapanjeni kada su saznali da Brejvik nije stranac. To je rasplamsalo debatu. O argumentima se sada otvorenije govori. Ljudi govore ono što zaiste misle", kaže Somia Salaouatači.

Autori: Agnes Bührig / Jakov Leon

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić