1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Koliko nas je koštala borba protiv terorizma?

Šteta nastala nakon 11. septembra procijenjena je na 60 milijardi američkih dolara. No nije moguće dati ozbiljne procjene o tome kollika je cjelokupna šteta nastala zbog terorizma.

default

11. septembar bio je početak krize

Osama bin Laden je mrtav, na berzama su skočile cijene akcija, a cijene nafte padaju. Ovo su prve ekonomske posljedice djelomičnog uspjeha u borbi protiv terorističke mreže Al Kaida. No one su naravno potpuno beznačajne u odnosu na ekonomske troškove koji su do sada zabilježeni u svjetskoj privredi usljed prijetnji islamističkim terorom. „Ne postoji ni jedan podatak koji egzaktno obuhvata sve troškove borbe protiv terorizma,“ kaže Tilman Brueck, rukovoditelj Odjela za ekonomiju njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja u Berlinu. No generalno gledano riječ je o ogromnim troškovima.

Brojni promatrači smatraju da je riječ o dvocifrenim ili trocifrenim iznosima u milijardama dolara koje su do sada platile industrijske nacije. I to svaka vlada posebno. Promatrači smatraju da uzroke ove eksplozije troškova treba tražiti u napadima od 11. septembra na Svjetski trgovinski centar u New Yorku.

Finanzkrise Deutschland Börse Frankfurt

Kriza koja je srednjoročna posljedica terorističkih napada na SAD

Financijska kriza direktna posljedica

Tada su naime centralne banke u koordiniranoj akciji stavile na raspolaganje velike količine novca na tržišta kako bi spriječile svjetsku recesiju. Posebno veliku količinu novca izdvojio je tadašnji šef američkih Federalnih rezervi Alan Greenspan.

USA Finanzkrise Alan Greenspan vor Untersuchungsausschuss

Bivši šef američke Federalne banke Alan Greenspan

Zbog činjenice da se ova odluka pokazala ispravnom, Greenspan je odlučio izdvojiti još više novca sve dotle dok same banke više nisu znale što bi s njim, te su došle na ideju da i Amerikancima koji slabo zarađuju utrape hipotekarne kredite. Posljedice su poznate: Prvo je došlo do krize na tržištu nekretnina, a potom i do svjetske financijske krize koja je vodila do globalne recesije. Kako bi prevazišle ovu krizu zapadne vlade su bile primorane izdvojiti ogromne sume za spas banaka i oživljavanje konjukture – što se pouzdano može označiti kao srednjoročna posljedica terorističkih napada od 11. septembra. U poređenju sa tim troškovi u iznosu od 60 milijardi dolara nastali kao direktna posljedica tih napada su neznatni.

Osim toga SAD su svoje troškove za unutarnju sigurnost od 2001. godine svake godine povećavale od 46 do 76 milijardi dolara. Zračne luke su pooštrile svoje sigurnosne kontrole. U Bremerhavenu, nejvećoj njemačkoj teretnoj luci gdje se vrši pretovar robe, sigurnosne mjere su pooštrene dotle da se svaki kontejner pregleda. Sve to je dovelo do povećanja troškova u zračnim lukama, pomorskim lukama i transportnim firmama. No troškovi jednog znače prihod drugom. Tako privatne sigurnosne firme doživljavaju neočekivani boom, baš kao i proizvođači raznih scannera, posebnih uređaja za otkrivanje eksploziva, i sličnih firmi. Bilans uvijek ima dvije strane. Stoga se i štete u privredi nastale zbog terorizma moraju promatrati diferencirano.


Autor: R. Wenkel / Z. Ilić
Odg. urednik: Z. Arbutina