1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Koliko je važna istina?

Bila je psihoanalitičarka, feministkinja, autorka. Voljela je da provocira. Mrzila je konvencije, prinude, neslobodu. Njena djela su bila revolucionarna. Margarete Mičerlih umrla je u 94. godini života.

default

Margarete Mičerlih

Ćerka danskog ljekara i njemačke učiteljice rođena je 1917. u Danskoj. U Hajdelbergu je studirala medicinu i specijalizovala se kao psihoanalitičarka. Tu je upoznala i muža Aleksandra. Godinama je u toj oblasti radila sa njim. Bio je to poznat akademski par koji je istraživao, predavao, pisao...

Godine 1967. napisali su knjigu „Nesposobnost tugovanja“. U njoj su Mičerlihovi kritikovali odbijanje Nijemaca da se suoče sa svojom ulogom u nacističkoj Njemačkoj i u ratu.

„Neki su izgubili sina, drugi brata, muža, oca... Neki su bili u zarobljeništvu, cijela zemlja je bila opustošena. Morali su da se sjećaju svega toga. Tugovanje je sjećanje, i još jednom sjećanje, i opet sjećanje…“

Buchcover Die Unfähigkeit zu Trauern

Naslovna strana knjige „Nesposobnost tugovanja“

Drugim riječima, autori su svojim sunarodnicima u toj knjizi poručili nešto što je za njih bilo gorko i teško prihvatljivo: da su indiferentni i bezosjećajni, da nemaju saosjećanja sa žrtvama nacističkog genocida, da odbijaju krivicu, stid i posebno tugu zbog gubitaka.

Ono što Nijemci nisu željeli da čuju

Velika većina Nijemaca na nacističko doba gleda kao na neku vrstu „zarazne bolesti u godinama djetinjstva“ i od jednom svu odgovornost snose samo Adolf Hitler i nekoliko njegovih bliskih saradnika. Nijemcima je bila najvažnija privredna obnova i izgradnja. Oni poslije diktature i terora nisu osjećali potrebu za demokratskom državom, već su im to nametnuli saveznici, teza je te knjige. Većina ljudi u Njemačkoj nije htjela da čuje ovakve teze.

Margarete i Aleksandar Mičerlih su se pozabavili pitanjem, zašto se „epohi Trećeg rajha nedovoljno kritički prilazilo“. Njihov pristup je bio psihoanalitički . Bili su to metodi discipline koja poslije Drugog svjetskog rata nije postojala u Nemačkoj. Njeni predstavnici su bili ili poubijani ili protjerani.

Približavanje stvarnosti

Margarete Mičerlih je bila i borac za ženska prava i zbog toga je često nailazila na kritiku:

„Ja jesam radikalna. Što sam starija, to mi je važnije da se približim stvarnosti, odnosno istini.“

Traženjem istine bavila se ona do kraja života, na institutu „Zigmund Frojd“.

Autorke: Kornelija Rabic / Mirjana Kine Veljković

Odgovorni ur. Belma Fazlagić-Šestić