1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Koliko je Njemačka suverena država?

"Više Evrope“ i "produbljivanje evropske integracije“ su pojmovi koji se sve češće čuju. Iza njih se krije ideja o odricanju dijela nacionalnog suvereniteta u korist EU-a i njihovo prenošenje na Brisel.

Wolfgang Schäuble se zalaže za referendum o ustavu

Wolfgang Schäuble se zalaže za referendum o ustavu

Države Evropske unije faktički su već prenijele mnoge nadležnosti na tu organizaciju – kritičari smatraju da su tu već prekršeni Ustavi mnogih zemalja. U Njemačkoj na primjer s jedne strane Lijeva stranka, ali s druge strane i bivša ministrica pravde Herta Dojbler Gmelin, najavljuju tužbe protiv Evropskog fonda za spas evra (ESM), jer u njemu kao i Fiskalnom paktu vide povredu kontrolnih prava saveznog parlamenta Bundestaga. Predsjednik Ustavnog suda, Andreas Foskule, već je izrazio skepsu kada je riječ o tome, da li su dalji koraci u integraciji EU u skladu sa njemačkim ustavom.

Za razliku od ovih kritičara, ministar finansija Volfgang Šojble iz redova Demokršćanske stranke je pristalica integracija i predaje dijela državnog suvereniteta u ruke Brisela te stvaranja evropske fiskalne unije. On je prošlog oktobra rekao kako smatra da bi preduslovi za njeno stvaranje mogli biti ostvareni u roku od 24 mjeseca. Kritičarima koji strahuju za državni suverenitet poručio je da razmišljaju na stari način koji je još uvek utemeljen u međunarodnom pravu, te da je pojam suvereniteta odavno doveden do apsurda, najkasnije u dva svetska rata. "A mi u Njemačkoj od 8. maja 1945. godine ni u jednom trenutku nismo imali punu državnu suverenost“, naglasio je tada Šojble.

Temeljnii zakon ne dopušta referendum

Čuvari ustava - suci njemačkog Ustavnog suda u Karlsruheu

Čuvari ustava - suci njemačkog Ustavnog suda u Karlsruheu

Sada je ministar finansija, suočen sa rezervama utemeljenim na ustavnom pravu, rekao da smatra da bi trebalo raspisati referendum o novom Ustavu koji bi omogućavao dalju integraciju Evrope: „Ako želimo da idemo dalje sa evropskim ujedinjenjem, tako da dijelove državnih nadležnosti nepovratno predamo evropskim institucijama, onda će jednog dana doći do toga da članice EU-a više ne odlučuju o nekim stvarima. Mi ćemo zbog toga morati održati referendum o članu 146 Temeljnog zakona…“

Problem je međutim u tome što njemački ustav zapravo ne dopušta mogućnost referenduma o pojedinačnim pitanjima, već samo o cijelom ustavu. Da bi se to omogućilo, najprije bi trebalo održati referendum na osnovu koga bi njemački Temeljni zakon - koji je u stvari prijelaznog karaktera, nastao kao provizorijum pod nadzorom saveznika odmah poslije Drugog svjetskog rata - ustupio mjesto pravom Ustavu.

Autor: Saša Bojić (ard)

Odg. ur.: Zoran Arbutina