1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Koliko je Nijemce koštao DDR?

Prije dvadeset godina je ustanovljena privredna i monetarna unija nekadašnje Zapadne i Istočne Njemačke. Razlike među njima su tada bile ogromne.

Zastava i grb bivšeg DDD-a

Zastava i grb bivšeg DDD-a

Prije dvadeset godina potpisan je Državni ugovor. DDR (Njemačka Demokratska Republika) je preuzeo privredni socijalni model Savezne Republike Njemačke, a njemačka marka je zamijenila istočnu marku. I na zapadu i na istoku mnogi su upozoravali na opasnost od preranog uvođenja monetarne unije. Stručno gledano monetarna je unija trebala doći tek na kraju procesa, ali politički to je 1. jula 1990. bio neizbježan korak.

"Ako njemačka marka ne dođe k nama, mi ćemo doći k njoj", skandirali su tada istočni Nijemci. Oni su nakon Drugog svjetskog rata puno više propatili od svojih zapadnih sunarodnjaka. U godinama kad je u zapadnom dijelu Njemačke Marshallov plan otvarao put njemačkom privrednom čudu, istočni je dio morao plaćati za sve što je Wehrmacht učinio u Sovjetskom Savezu. Do 1953. Sovjetski Savez je iz sovjetske okupacijske zone, koja je kasnije postala DDR, izvukao reparacije ratne štete u vrijednosti od skoro 70 milijardi maraka. Cjelokupne tvornice, željezničke tračnice, lokomotive, teretni vagoni, poljoprivredni i industrijski pogoni demontirani su i prebacivani u SSSR. Zapad Njemačke se velikim dijelom spasio. Zapadne su sile djelimično obustavile demontažu i reparacije već 1946., a potpuno u novembru 1949. Procjenjuje se da su reparacije iznosile oko 2 milijarde maraka što je bio tek djelić onoga što su morali isplatiti istočni Nijemci.

Iz milijardi u bilione

Uništavanje posljednjih novčanica bivšeg DDR-a 25. juni 2002.

Uništavanje posljednjih novčanica bivšeg DDR-a 25. juni 2002.

Pokojni bremenski istoričar Arno Peters, koji se cijelog života zalagao za DDR, smatrao je da je ta velika razlika u isplati reparacija bila ogromna hipoteka od koje se privreda istočnog dijela Njemačke nikad nije oporavila. On je već 1964. objavio svoj plan za ispravljanje nepravde prema istočnim Nijemcima prema kojem Zapadna Njemačka Istočnoj duguje 72 milijarde maraka. Nakon njemačkog ujedinjenja 1989., Peters je ovaj svoj plan aktuelizirao. Troškovi su prema njegovim računima do tada porasli na 727 milijardi. Ovaj ogromni iznos je naišao na totalno nerazumijevanje njemačke vlade. No, u međuvremenu je zapadni dio zemlje, s obzirom na visoke isplate za socijalne potrebe te pomoć za investiranje na Istoku, isplatio već oko bilion i pol eura.

Znači Njemačku je do sad DDR koštao bilion i pol eura, daleko više no što je kritični Arno Peteres izračunao čak i u svom aktueliziranom planu za izjednačavanje reparacija. Svejedno, proces izjednačavanja dvaju dijelova Njemačke nije svugdje pokazao rezultate. "Postoje područja bivše Istočne Njemačke u kojima se praktično ništa ne događa, poput seoskih dijelova Brandenburga ili Mecklenburg-Vorpommerna. Neka su područja uveliko profitirala, no ima i onih u kojima je stanje jako, jako loše", ocjenjuje bremenski stručnjak za privredu i član radne zajednice Alternativna privredna politika Rudolf Hicker.

Autor: Godehard Weyerer/ Snježana Kobešćak

Odg. ured: Senad Tanović