1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Koliko je bolesno zdravstvo u BiH?

Vijest da je u SKB Mostar od početka godine preminulo 10 beba, zabrinula je Mostar, a ni zemlje regije nisu ostale ravnodušne. Koliki je, uistinu, stupanj higijenske zaštite u bh. kliničkim centrima?

Na žalost, na ovo pitanje precizan odgovor ne mogu dati ni najodgovorniji iz polja zdravstvene zaštite, dok o stanju u bolničkim sobama mogu samo nijemo svjedočiti krišom snimljene fotografije šokiranih pacijenata i posjetitelja, a humanitarne akcije barem kratkoročno popraviti teško stanje.

"Mjesecima bolnica oskudijeva čak i u WC papiru, oskudijeva se u svakom pogledu u higijenskim potrepštinama, deterdžentima za čišćenje. Često negoduju i osobe zaposlene na poslovima čišćenja. Na žalost, pacijentima preporučujemo da sami kupe potrebne lijekove. Stanje je zaista teško", kaže medicinska sestra SKB-a Mostar koja je željela ostati anonimna.

Doc.dr. Jelena Ravlija: Edukacije osoblja nikada nije dovoljno

Doc.dr. Jelena Ravlija: "Edukacije osoblja nikada nije dovoljno"

"Na odjelu gdje sam bila sa svojom bebom prozor je bio razbijen, a žohari su se nesmetano 'šetali' po sobi. Vlaga posvuda, loše instalacije. Bebi smo sami morali kupovati pelene, maramice i ostalo. Da medicinsko osoblje nije bilo maksimalno ljubazno i susretljivo, to bi mi iskustvo bilo nešto najgore u životu", svjedoči jedna mlada majka.

No, ovo se ne događa samo u SKB-u Mostar. Ovakva ili slična iskustva bilježe se u skoro svim bolnicama u BiH, od Mostara, Sarajeva, Bihaća, Zenice, Goražda do Banja Luke, Bosanske Gradiške do Istočnog Sarajeva.

Naime, neplaćeni dugovi za poreze, doprinosi, lijekove, troškove struje i vode doveli su do podatka da osam najviših bolnica u BiH duguje skoro 214 milijuna KM. Krizu u bh. zdravstvu pacijenti itekako osjete.

Educirati osoblje ali i - pacijente

Ipak, doc.dr.Jelena Ravlija, šefica Službe za epidemiologiju Federalnog zavoda za zdravstveno osiguranje kaže da svaka klinika ima uspostavljen program mjera, kontrole i zaštite od infekcija, te da higijenske standarde valja poštovati.

Čak nedostaje i WC papira

Čak nedostaje i WC papira

"Kontroliramo briseve površina i pratimo higijensku razinu poštivanja i tako smo i sada detektirali problem u Mostaru te su propisane i mjere. Doista trebamo uvijek kontinuirano educirati osoblje i provoditi potrebne mjere. Dakle, toga nikada dovoljno i tu treba zaista poraditi", komentira dr. Ravlija za DW.

Naglašava da se nikako ne bi smjelo štedjeti na jednokratnim ubrusima, dezinficijensima, tekućem sapunu, pri tom upozoravajući i na navike samih pacijenata.

"U bolnicama nisu samo medicinski djelatnici, tu su i pacijenti i dobrim dijelom i njihova zdravstvena i higijenska kulturna sigurno ima važnu ulogu", kaže ona, ističući da je vrlo teško uraditi preciznu procjenu higijenskog stanja u bh. klinikama.

Ipak, kada bi ocjenjivala stanje u klinikama od 1 do 10, Ravlija kalkulira: "To se kreće od klinike do klinike, ali samo neke od njih bi se mogli naći negdje oko polovice, oko 4 ili blizu 5".

'Ne možemo se ni oko čega dogovoriti'

Ministar zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine (F BiH), doc.dr. Vjekoslav Mandić odlučan je u tvrdnji da se treba štedjeti, ali nikako na sredstvima zaštite i na obnavljanju starih i gradnji novih zdravstvenih objekata i medicinske opreme.

"U suprotnom to će biti dvosjekli mač i imat ćemo veliki problem", kaže on.

Doc.dr. Vjekoslav Mandić: Ne treba štedjeti na sredstvima zaštite

Doc.dr. Vjekoslav Mandić: "Ne treba štedjeti na sredstvima zaštite"

"Sve naše bolnice su oronule, derutne i stare, to je činjenica", kaže ministar Mandić, "i ova zgrada gdje se to dogodilo s bebama je vrlo stara s derutnim instalacijama i, naravno, planiramo graditi novu bolnicu".

Međutim, ministar Mandić nije mogao odgovoriti koliki se broj pacijenata zarazi u bh. bolnicama zbog manjka opreza i nedovoljne higijene.

"Točan broj koliko se ljudi godišnje zarazi bolničkim infekcijama nigdje ne postoji. Ova država je specifična. Nemamo ni zajedničku statistiku, ne možemo se dogovoriti koliko nas ima i kako se brojimo, pa kako onda da to znamo?", pita ministar.

I direktor Zavoda za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) prim.dr. Eniz Čolaković može samo potvrditi ministrove riječi o skoro potpunom nedostatku komunikacije na pojedinim razinama. On je za DW potvrdio da njegov Zavod nije dobio nikakve informacije o preminulim bebama iz SKB-a u Mostaru.

"Oprostite, nemam informacija o tome i sve smo doznali iz medija", kratko je kazao Čolaković za DW.

BiH nema podataka o zdravstvenoj zaštiti

Higijena u jednoj bh. bolnici

"Higijena" u jednoj bh. bolnici

Na žalost, nedostatak sustavne komunikacije i na ovako važnom polju potvrdilo je i istraživanje u okviru Europskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (Euro Health Consumer Index -EHCI), gdje je, po prvi put, prošle godine bila obuhvaćena BiH.

"BiH je zauzela posljednje mjesto zbog zapanjujućeg nedostatka podataka o njenoj zdravstvenoj zaštiti. BiH je dobila 420 od mogućih 1.000 bodova, manje od Albanije, Srbije i Crne Gore", zaključuje se u izvješću EHCI-ja.

Kako je u izvješću naveo dr. Arne Bjornberg, voditelj istraživanja, tamo gdje postoje podatci o djelotvornosti, kao što je prevencija, ishod i usluge, BiH je na istoj razini kao i njeni susjedi, pa čak i neke članice EU kao što su Poljska i Mađarska.

On u izvješću posebno naglašava aktivizam pacijenata i stalno poboljšanje kavalitete zdravstvene zaštite.

"Ta slika bi bila bolja ako bi se praćenju podataka dao prioritet. Glavna korist od boljih podataka nije formalne prirode već se sastoji u pružanju podrške transparentnosti, aktivizmu pacijenata i stalnom poboljšanju kvaliteta zdravstvene zaštite, što je teško postići ako se ne zna obavljaju li se prave stvari na pravi način", zaključuje dr. Bjornberg.

Preporuka redakcije