1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Koliko je živo sjećanje na komunističke lidere?

Više od 20 godina nakon propasti socijalizma još uvijek je živo sjećanje na to doba. Motivi nisu uvijek politički, nego se simboli prošlosti često prodaju kao suveniri. Tako je i danas, 25. svibnja u Kumrovcu.

default

Sjećanje na Titov rođendan u Kumrovcu

Jugend-Tag in Kroatien

Danas kada postajem pionir...

Ista slika kao i svake godine: 25. svibnja, na dan kada se nekada slavio rođendan bivšeg jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita, u njegovom rodnom mjestu Kumrovcu se okupljaju brojni ljudi iz svih dijelova bivše Jugoslavije. Oni pjevaju stare partizanske pjesme, mašu zastavicama bivše države i u malom restoranu piju vino iz Brozovih vinograda. Ondje se opet prodaju značke, šalice za kavu i majce s Titovim likom. Jer, Tito je i danas prisutan, kaže zagrebački povjesničar Tvrtko Jakovina: "Kao i prije, kada je još bio živ, Tito je i danas "brand". On prodaje novine kada je na njihovim naslovnicama priča s njim u glavnoj ulozi. Sve što ima veze s njim budi posebno zanimanje i to na svim stranama."

Svojevoljno obožavanje Tita

U socijalističkim državama uvijek se njegovao kult ličnosti. Tako je i tijelo preminulog vođe Oktobarske revolucije Vladimira Iljiča Lenjina mumificirano i izloženo u mauzoleju na Crvenom trgu. Njegov nasljednik Staljin otišao je čak korak dalje. Lik "Velikog vođe" dugo je obožavan poput ikone. Staljin je bio uzor i u svim europskim socijalističkim državama. Taj se kult polako prestao njegovati 60-ih godina prošlog stoljeća. Povjesničar sa Sveučilišta u Zürichu Daniel Ursprung navodi i Tita kao primjer njegovanja kulta ličnosti i kaže da je on od svih tadašnjih socijalističkih čelnika imao najveću karizmu, pa su ga ljudi uglavnom obožavali svojevoljno, bez nametanja izvana.

Flash-Galerie Cinema Komunisto in Bosnien Filmstill

Jovanka i Josip Broz

Danas, 20 godina nakon pada Berlinskog zida i propasti socijalizma na istoku Europe, sjećanja na ta vremena su još uvijek živa - i to ne samo na području bivše Jugoslavije. Iako je Bugarska bila jedina članica Istočnog bloka koja nije imala muzej socijalizma, u njoj je socijalistički način života i dalje aktualan, kaže književnik Georgi Gospodinov: "Prvo što mi je upalo u oči bilo je to da su se u Bugarskoj i dalje proizvodili i prodavali proizvodi tipični za socijalizam. Industrija je prva spoznala postojanje nostalgije. Drugo, ljudi su, pogotovo u provinciji, nastavili živjeti kao u socijalizmu. Naravno, zbog siromaštva. I treće, uopće se skoro i ne priča o malim traumama iz socijalizma, o poniženjima kao što su redovi za kupovinu toaletnog papira ili 15-godišnje čekanje na automobil. Mislim da bi ljude trebalo podsjetiti na to."

Zamagljivanje prošlosti

I u Albaniji mnogi još uvijek poštuju staljinističkog vođu Envera Hoxhu kao velikog osloboditelja od fašističke okupacije u Drugom svjetskom ratu i kao neku vrstu narodnog heroja koji je Albancima vratio neovisnost. Nakon što se 1997. godine skoro potpuno raspao javni sustav, mnogi su ljudi počeli zaboravljati negativne strane Hoxhinog režima i prisjećati se na "dobra stara vremena" kada su postojali stabilnost, sigurnost i red. Pa čak i ako tada nije bilo blagostanja, ali je plaća ipak bila sigurna. U međuvremenu postoji pravo tržište za suvenire vezane uz Hoxhu.

Čak i u Rumunjskoj, gdje je režim Nikolaia Ceausescua općenito doživljavan kao vrlo represivan, danas se naginje zamagljivanju prošlosti. Ondje, doduše, nema socijalističkih suvenira, ali se u nedavno provedenom ispitivanju javnog mnijenja ispostavilo da tri četvrtine ispitanika uglavnom imaju pozitivnu sliku o bivšem komunističkom vođi.

Partizanske pjesme i hip-hop

U Poljskoj je situacija posve drugačija. Tamo je i ranije postojalo snažno antikomunističko raspoloženje, pa se danas kritički odnosi prema socijalističkoj prošlosti i istražuju ondašnje represije i povrede ljudskih prava. No, kako kaže poljski novinar i publicist Janusz Reiter, prošlost nije potpuno potisnuta: "Prošlost se otkriva prije kao nešto smiješno. Upravo apsurdnosti života u komunizmu, to je nešto što je zabavno, ali to se više ne politizira. Vjerujem da je to zato što je društvo prihvatilo novi sustav."

Josef Stalin Flash-Galerie

Josif Visarionovič Staljin

Apsurdnost je posebno vidljiva u primjeni simbola socijalističke prošlosti u kontekstu sadašnjosti. Oni su izmijenjeni i time ponovo postali zanimljivi, svejedno radi li se o aktualnoj disko glazbi, u kojoj se stare partizanske pjesme kombiniraju s hip-hopom ili reklami za prašak za rublje koja oponaša nekadašnja grafička rješenja. Ili se, kao u Hrvatskoj, stvara posebni oblik javno-privatnog partnerstva, kaže povjesničar Tvrtko Jakovina: "Uskoro će se na bivšem Titovom brodu "Galeb" otvoriti izložba djela umjetnika iz istočne Europe koji su nekada bili zabranjeni. Jedan od ciljeva je da se brod, koji je simbol jedne epohe, sačuva od propasti. Jer, sada je u lošem stanju. Planira se i njegovo iznajmljivanje bogatim turistima, a ostatak godine bi bio kao muzej u luci u Rijeci."

Autor: Zoran Arbutina/Andrea Jung-Grimm

Odg. urednik: Svetozar Savić