1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Koliko će koštati katastrofa u Japanu?

Svjetska banka procjenjuje da šteta nastala zemljotresom i cunamijem u Japanu iznosi i do 166 milijardi eura, duplo više od štete nastale nakon zemljotresa u Kobeu 1995. godine. Eksperti se nadaju privrednom rastu.

Zemljotres u Kobeu 1995. godine.

Zemljotres u Kobeu 1995. godine.

Jörg Krämer, ekonomski stručnjak u njemačkoj Commerzbank navodi da će u obnovi Japana od velikog značaja biti iskustva stečena u obnovi Kobea. „To je također bio težak zemljotres. Bilo je to u januaru 1995. godine. Industrijska proizvodnja, u odnosu na decembar, bila je tada pala za dva posto. Međutim, već u februaru su gubici bili sanirani. Nakon toga je počeo ponovni rast“, izjavio je Krämer za DW TV.

Šta bi bilo, kad bi bilo?

Koje posljedice će za svjetsku i japansku privredu imati nuklearna katstrofa u Fukušimi? Jan Poser, glavni ekonomski savjetnik švajcarske banke Sarasin, spada u manji broj ekonomista koji govore o nezamislivom – topljenje jezgre će uništiti sve proračune. Poser u izjavi za DW-WORLD.DE kaže da zemljište u krugu od 50 km od Fukušime neće biti pogodno za život u narednih nekoliko vijekova.

DekaBank procjenjuje da šteta za japansku privredu već sada iznosi 137 milijardi.

DekaBank procjenjuje da šteta za japansku privredu već sada iznosi 137 milijardi.

I ne samo to: “Ukoliko se oblaci sa radioaktivnim materijalom budu kretali u pravcu Tokija, onda će život na tom području biti paralizovan“. Prema njegovim procjenama, privredni život će u narednih šest mjeseci biti zaustavljen, a proizvodnja će biti umanjena za 50 posto. Tokio i njegova okolina su od velikog privrednog značaja.

10 % bruto društvene proizvodnje je izgubljeno

„Zbog obustave rada nuklearnih elektrana, bruto društvena proizvodnja u Japanu je umanjena za šest posto. Ukoliko se pogleda na region na sjeveroistoku zemlje, tome se mogu dodati još četiri procenta bruto društvene proizvodnje“, kaže ekonomski stručnjak banke Sarasin.

Većina ekonomskih stručnjaka smatra da će katastrofa u Japanu u ograničenom smislu uticati i na svjetsku privredu. Banka Sarasin i DekaBank procjenjuju da će globalni privredni rast biti umanjen za jedan posto. Banka Sarasin je do sada računala sa privrednim rastom od 4,8 posto. “Ukoliko se i oduzme jedan procenat, to neće biti u oblasti recesije”, smatra Poser. Prema njegovom mišljenju, katastrofa u Japanu će ipak promijeniti svjetsku privredu. “Dugoročno treba razmišljati o energetskoj politici”, smatra Poser. “Njemačka je počela razmišljati o bržem odustajanju od atomske energije. Kina je do daljeg zaustavila izgradnju atomskih elektrana”. To će dovesti do povećanja zainteresovanosti za alternativnim izvorima energije i fosilnim gorivima.

Autor: Zhang Danhong/Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Z. Arbutina

Preporuka redakcije