Kolika je opasnost od terorizma u BiH?

Ugledni švajcarski list Neue Zürcher Zeitung je donio veliki članak pod naslovom „Ne postoje dokazi, samo pretpostavke“.

Novinar ovog lista se na početku bavi reformom policije u BiH, za koju kaže kako je jedan od kamena temeljaca u borbi, kako protiv kriminala, tako i protiv terorizma, a onda se okreće potencijalnoj opasnosti te piše: u BiH postoji opasnost od islamskog terorizma, ali ne više nego u nekoj drugoj državi EU. U BiH je lako doći do oružja, rasprotranjena je korupcija, kriminalne organizacije su jake. Kontrola graničnog pojasa se mora pojačati,kaže Juan Karlos Antunez, iz misije EUFOR-a. On dodaje kako aktivnosti takozvanih vehabija, mogu biti odskočna daska za teroriste, mada većina Bošnjaka u BiH prakticira tolerantan islam, kaže Antunez. Vehabije dobijaju finansijsku podršku iz bliskoistočnih zemalja, uglavnom iz Saudijske Arabije, koju onda koriste kako bi pridobili socijalno slabije slojeve stanovništva i indoktrinirali ih svojim idejama. Ipak, ne postoje dokazi da je BiH izložena opasnosti od islamskih terorista, postoje samo sumnje, završava svoj članak novinar ovog lista.

Slovenija je od pravog januara preuzela predsjedavanje EU, jedan od glavnih zadataka koji je sebi zadala vlada u Ljubljani jeste rješenje krize na Kosovu. Slovenački premijer Janša je juče imao jedno izlaganje na tu temu, o tome piše list Süddeutsche Zeitung.

Janša je podvukao kako nezavisno Kosovo nema alternativu, te da je moguće postići jedinstvo EU barem po pitanju uspostave zajedničke misije. Slovenija je tako dala vjerovatne okvire djelovanja unije – dakle, važna je jedinstvenost unije u pogledu predstojeće misije na Kosovu, ali ne mora nužno da slijedi i jedinstvenost kada je riječ o priznavanju Kosova kao nezavisne države, što je stvar svake pojedine države članice. Janša je osim toga nagovijestio da se očekuje da Kosovo nezavisnost proglasi u februaru mjesecu, nakon predsjedničkih izbora u Srbiji.

Uz proširenje zone zemalja šengenskih zemalja, pismo listu Die Welt su uputili ministri unutrašnjih poslova Njemačke, Slovenije i Portugala.

Proširenje zone šengena istorijski je događaj koji je omogućio milionima ljudi EU da osjete šta znači sloboda kretanja bez granica. Istovremeno je povećana sigurnost jer je svaka zemlja koja potpiše šengenski ugovor morala dokazati da ispunjava stroge sigurnosne standarde i da vodi računa o zaštiti vanjskih granica unije. Naredni korak jeste kontrola procesa legalne migracije i uvođenje isprava s biometrijskim podacima, što će dodatno pojačati sigurnost unutar unije, stoji u pismu koje prenosi list Die Welt.