Heimerziehung Runder Tisch

72-godišnji Horst Otto je jedna od tih žrtava. On je imao 13 godina kad je dospio u dom za nezbrinutu djecu, gdje je morao raditi na njivi, "štalu čistiti, repu brati, žito žnjeti, sijeno uplastiti - jer tad još nije bilo kombajna", prisjeća se Otto. Ako bi odbio ovo raditi, onda su slijedile batine. I to sve dok nije napunio 21 godinu. Tada je pobjegao iz doma.

Procjenjuje se da je oko 800.000 djece poput Horsta Otta moralo 50-ih i 60-ih godina živjeti pod istim ili sličnim uvjetima u domovima diljem zapadne Njemačke. Ta djeca su važila kao teško odgojiva ili zapuštena. Batine koje su u tim domovima dobivali, težak posao, seksualna zlostavljanja i duševno nanesena bol mnogim žrtvama i danas zadaju besane noći.

Bilo je dosta mjesta zla i svi snose dio odgovornosti

Nakon što su mnogobrojni slučajevi proteklih godina izišli na vidjelo i kako bi se tim žrtvama pružila zadovoljština te osiguralo plaćanje odštete za pretrpljenu bol, Bundestag je uspostavio okrugli stol koji se bavio ispitivanjem odgojnih metoda i zlostavljanja u ovim domovima. U ponedjeljak (13.12.) je ovaj gremij predstavio završno izvješće sa savjetima na koji način da se plati odšteta žrtvama.

Antje Vollmer, bivša potpredsjednica Bundestaga, je predstavila zaključke ovoga okruglog stola u Berlinu: "Prestali smo tražiti pojedine krivce ili institucionalne žrtvene jarce, ili pak neko jasno mjesto zla. U odgojnom sustavu domova je tada bilo dosta tih mjesta zla. Stoga smo veoma brzo došli do ideje o kolektivnoj odgovornosti. Sve institucije, svi sudionici, svi koji nisu kontrolirali, svi koji su djecu slali u domove, snose dio odgovornosti."

Johannes Stücker-Brüning iz tajništva Njemačke biskupske konferencije se kao zastupnik Katoličke crkve u ovom gremiju, u ime kršćanskih crkava u Njemačkoj ispričao žrtvama. "Duboko žalimo što su mladi ljudi, koji su bili pod okriljem Crkve, imali tako užasna iskustva", kazao je Stücker-Brüning.

Predstavnici žrtava nezadovoljni iznosom od 120 milijuna eura

Okrugli stol je bio sastavljen od ukupno 16 predstavnika države, saveznih pokrajina i crkava te od šest predstavnika žrtava. Dvije godine je ovaj gremij raspravljao kakva potpora se treba pružiti žrtvama. Rezultat te rasprave je da se 120 milijuna eura uplati u fond za žrtve, od čega bi se na primjer žrtvama mogle mirovine povećati i uplaćivati doplatak za stan, kako ti ljudi u starosti ne bi ponovno završili u nekom domu. Predstavnici žrtava, međutim, ovaj iznos smatraju "ponovnim ponižavanjem". Hoće li do isplate odštete, u kojem god ona obliku bila, uopće doći - o tome bi početkom naredne godine trebao odlučiti Bundestag. Ali se očekuje da će Bundestag prihvatiti prijedlog o uspostavljanju fonda. Stručnjaci procjenjuju da bi oko 30.000 žrtava moglo zatražiti plaćanje odštete.

Autori: Richard Fuchs / Marina Martinović

Osgovorni urednik: Mehmed Smajić