1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Kolektivna kazna za građane Zapadnog Balkana?

Evropski parlament je pred odlukom o usvajanju mehanizma za suspenziju bezviznog režima. Jedni to vide kao način da se zaštiti vizni sistem EU od zloupotrebe, drugi pak kao „kolektivnu kaznu za građane Zapadnog Balkana.“

default

Granični prelaz iz Srbije prema Mađarskoj

Poslije dvije i po godine pregovora unutar EU, Evropski parlament danas (12.9.) glasa o usvajanju mehanizma za suspenziju bezviznog režima. Kada se jednom na nivou EU usvoji „mehanizam suspenzije bezviznog režima za treće zemlje u slučaju hitne situacije i zloupotrebe postojećeg sistema“, a prvi korak ka usvajanju je upravo današnje glasanje u Evropskom parlamentu, zemlje Zapadnog Balkana biće izložene riziku ponovnog stavljanja na „crnu šengensku listu“.

Za to će biti potrebno da zemlja članica Šengena u pismu obavijesti Evropsku komisiju o pogoršanju situacije na terenu. Zatim je na ekspertima da procijene situaciju, na osnovu čega Evropska komisija daje prijedlog, a zemlje članice zatim usvajaju odluku o suspenziji bezviznog režima, koja bi u prvom trenutku trajala šest mjeseci, poslije čega bi uslijedila nova procjena. Upravo je veliki priliv tzv. „lažnih azilanata“ iz zemalja Zapadnog Balkna jedan od razloga što su pojedine zemlje članice EU insistirale da se ovaj mehanizma usvoji što prije.

Posljednja mjera protiv zlouporebe

Neposredno pred glasanje o ovom prijedlogu, evropski posIanici vrlo su podijeljeni u stavovima. Dok oni iz konzervativno desnog bloka Evropske narodne partije podržavaju ovaj prijedlog, kao način za „jačanje šenegenskog sistema i bolju bezbjednost građana EU“, socijaldemokrate, liberali i zeleni su bili vrlo kritički nastrojeni. Izvjestiteljka EP za viznu liberalizaciju, Tanja Fajon, pozvala je kolege poslanike da glasaju protiv ovog prijedloga, koga je okarakterisala kao „ lošeg za cijelu EU i njene susjede.“

Porträt - Tanja Fajon

Tanja Fajon

„Postoji ogroman rizik da bi ovakav mehanizam mogao da se iskoristi od strane nekih evropskih vlada kao sredstvo za dobijanje političke podrške protiv pridošlica iz susjednih zemalja. Tu na prvom mjestu mislim na građane Zapadnog Balkana za koje je vizna liberalizacija bila istorojski korak na njihovom putu ka EU. Ovim ugrožavamo ne samo budućnost vizne politike već i politike prema susjedstvu”, istakla je Fajon.

Posljednji podaci Frontex-a govore da se broj potražilaca azila iz zapadnobalkanskih zemalja u EU smanjuje. Istovremeno u Briselu se može čuti mišljenje da vlade ovih zemalja rade sve kako bi spriječile zloupotrebu bezviznog putovanja, a da je na zemljama šengenskog prostora da reformišu svoje politike azila, skrate procedure I time odbiju sve one koji u “zahtjevu za azil” vide potencijalnu materijalnu dobit.

Autorka: Marina Maksimović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić