1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Koji Vučić je pravi?

„Frankfurter Algemeine Zeitung“ piše o dva Vučića: jednom izvoznom i jednom domaćem Vučiću, Evropejcu i nacionalisti, novom i starom Vučiću…i pita se koji od njih je pravi.

U članku pod nazivom "Jezikom nacionaliste" objavljenom u „Frankfurter Algemeine Zeitungu“ autor preispituje postupke i opredjeljenja premijera Srbije Aleksandra Vučića i između ostalog piše:

Andricgrad Serbien 19.06.2014

Andrićgrad

"Danas nijedan most u Višegradu ne vodi preko Drine. Ni stara čuvena višegradska ćuprija iz osmanskog perioda, koja je svojevremeno poslužila i kao pozornica dešavanja romana „Na Drini ćuprija“, nobelovca Ive Andrića, ne može se preći normalnim danima. Ćuprija, preko koje su do prije koju godinu saobraćali automobili, sada je zatvorena. U toku je rekonstrukcija ovog zdanja iz 1577. godine, koje je prije nekoliko godina stavljeno pod zaštitu i na listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Njegovu obnovu finansira turska vlada, a radove obavljaju stručnjaci i zanatlije iz Turske.

Danas (28.06.) je pak ćuprija otvorena za publiku. Povod je veliki srpski praznik Vidovdan, dan kada je srpski princ Miloš Obilić ubio turskog sultana Murata. Na isti dan je 525 godina kasnije Gavrilo Princip u Sarajevu ubio austrijskog prestolonasljednika. I to je također bio povod za slavlje.

Već u jutarnjim satima su na ćupriji bili instalirani štandovi na kojima se prodaju srpske zastave, značke i grbovi. Posebno omiljene bile su majice sa portretom ruskog predsjednika Putina na kojima piše ‚Danas Krim sutra KiM‘. KiM su Kosovo i Metohija. Dakle, Putin bi se trebao tako orjentisati. On pak nije došao u Višegrad, kao što je to očekivao srbijanski premijer Aleksandar Vučić. Njega su željele vidjeti desetine hiljada onih koji su zbog toga došli u ovaj grad, a koji su usput i poznavaoci Vučićeve prošlosti i povoda njegovog nastupa ovdje, a on u sebi skriva mnogo toga.

100. Jahrestag Attentat von Sarajevo

Ljudi u BiH i danas na atentat gledaju kao na događaj koji je uticao i još uvijek utiče na njihove živote

Opsada Sarajeva kao "čin samoodbrane Srba"

Povod je smješten u događaj od 25. avgusta 1992. i to je jedan od najtužnijih dana u istoriji glavnog grada BiH. Tada je sa srpskih položaja oko Sarajeva ciljanom paljbom zapaljena Nacionalna i Univerzitetska biblioteka. Izgorjelo je više o 1,5 miliona knjiga i neponovljivih rukopisnih djela. To je, prema riječima poznavaoca prilika u BiH Andreasa Riedlmeyera, najveći pojedinačni slučaj spaljivanja knjiga u modernoj istoriji‘. Vijećnica u kojoj se nalazila biblioteka bila je i posljednja zgrada koju su za života posjetili Ferdinand i njegova supruga Sofija. Zdanje je nakon 20 godina obnove, koju su finansirale EU i austrijska vlada, ponovo zablistalo starim sjajem. Centralni događaj manifestacije posvećene početku Prvog svjetskog rata bio ja koncert Bečke filharmonije baš u toj zgradi. I Vučić je bio pozvan. No, on je otkazao svoj dolazak. Otkazivanje dolaska, odnosno ono sto je on umjesto toga uradio, dovelo je u pitanje proevropsku orjentaciju nedavno izabranog premijera Srbije, koji je 90-ih godina bio radikalni srpski nacionalista. On je bio mladi sljedbenik politike Vojislava Šešelja, kome se danas sudi u Haškom tribunalu i zagovornik politike koja je zlodjela i opsadu Sarajeva posmatrala kao ‚čin samoodbrane Srba‘.

Izvozni i domaći Vučić

Unazad nekoliko godina Vučić je drugačije nastupao. U intervjuima, kao i u nedavno objavljenom gostujućem članku u ovom listu, pokazao se kao mirni grešnik koji se okrenuo od nacionaliznma i koji Srbe želi odvesti u EU. No, Vučić govori sa dva jezika. Jedan je onaj namijenjen za izvoznu retoriku, a drugi za nastupe na lokalnim pozornicama. U zapadnim zemljama on se zalaže za ‚evropske vrijednosti‘, dok u svojoj zemlji i okruženju govori između redova i sarađuje sa okorjelim srpskim nacionalistima. To nikada ranije nije jasnije pokazao kao tokom ovog vikenda u Višegradu.

Emir Kusturica in Andricgrad Serbien 19.06.2014

Emir Kusturica

Tako je Vučić taj istorijski dan, umjesto u Sarajevu, proveo u Andrićgradu, mjestu koje je proteklih godina nastalo na ničemu, koje odaje utisak srednjovjekovnog i vještački napravljenog grada, a koji je uz finansijsku podršku Republike Srpske izgradio poznati režiser Emir Kusturica.

‚Danas na najveći srpski praznik nije vrijeme ni mjesto da govorimo o malim ljudima i o onima koji žele zatrovati našu istoriju i prisiliti nas na zaborav. Naša istorija je slavna. Sretni smo što u Andrićgradu možemo ponosno izgovoriti naša srpska imena i prezimena koja smo uspjeli sačuvati‘, rekao je između ostalog Vučić.
Malobrojni muslimani koji žive u Višegradu, a koji su prije rata činili dvije trećine stanovništva, srpsku istoriju vide drugačije. Hiljade njih je tokom rata pobjeglo iz grada, više od 2.000 ih je ubijeno, a neki su, nedaleko od mjesta na kome je govorio Vučić, bacani sa ćuprije u Drinu.

Evropejac ili nacionalista?

Je li se Evropejac Vučić bar jednom rečenicom mogao obratiti preostalim muslimanima koji su se vratili na mjesto svoje patnje i u teškim uslovima pokušavaju uspostaviti novi život? On to nije smatrao potrebnim.

Ovog ponedjeljka (30.06.) će srbijanski premijer doputovati u Berlin. On će, zajedno sa ministrom vanjskih poslova Njemačke Frankom-Walterom Steinmeirom,otvoriti njemačko-srpski forum. Posjetioci će doživjeti jednog drugog Vučića, onog izvoznog Vučića, Evropejca koji je prevazišao nacionalizam i njegov način razmišljanja. Koji je istinski Vučić?“, pita se na kraju članka novinar „Frankfurter Algemeine Zeitung-a“.

Atentat nas i dalje razdvaja

Razgovor o Sarajevskom atentatu i nakon 100 godina uzmnemiriće duhove Srba, Hrvata i Bošnjaka i za mnoge je taj događaj u direktnoj vezi sa današnjim konfliktima, piše "Focus" i dodaje:

"Razmišljenje o tom događaju je ovdje u BiH i poslije 100 godina od izbijanja Prvog svjetskog rata sve drugo samo ne jednostavno. Nemaju svi stanovnici mlade države isto mišljenje o tom događaju. Rane nastale u minulom ratu između Srba, Hrvata i Bošnjaka su još uvijek svježe. I u očima mnogih su današnji konflikti dorektno povezani sa zbivanjima od prije 100 godina.

'Na Balkanu će uvijek biti teško i nikada se nećemo osvjestiti', smatra jedan student. 'Dobro je da dolaze turisti. Mi bi inače trebali istoriju svih naših ratova ostaviti na miru', smatra pak jedan stanovnik Sarajeva.

Probe der Wiener Philharmoniker Alten Rathaus von Sarajevo

Bečka filharmonija je koncertom u Sarajevu htjela poslati signal pomirenja

Bečka filharmonija je koncertom htjela odaslati znak pomirenja. Mnogi su došli da vide ovaj nastup, ali svakako tu nisu bili svi.

Bosanski Srbi su bojkotovali sjećanje na Prvi svjetski rast u Sarajevu i organizovali su posebnu manifestaciju u Višegradu. Za mnoge tu prisutne je atentator narodni heroj koji je značajno podstakao emancipaciju Srba.

I predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik tako gleda na Sarajevski atentat.

'Hici Gavrila Principa od prije 100 godina nisu bili usmjereni protiv Evrope ili protiv nas. Bili su to pucnji za slobodu', smrekao je Dodik", piše "Focus".

Preporuka redakcije