1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Koje su najveće prijetnje po zdravlje bh. građana?

Nepravilna ishrana, pušenje, nedostatak fizičke aktivnosti i stres, uzročnici su brojnih oboljenja i zdravstvenih problema u BiH. Mnogi se ne žele odreći loših navika, uprkos brojnim rizicima.

Zakrčenje krvnih sudova, kamen u oba bubrega i kamen u žuči. Sa svim ovim tegobama istovremeno, suočio se Slavko Crnić iz Banjaluke prije dvadesetak godina.

Slavko Crnić

Slavko Crnić

Promijenivši u potpunosti način ishrane, kaže da je riješio sve zdravstvene probleme.

Ne jede meso, već isključivo voće povrće i sjemenke žitarica u svježem stanju, bez ikakve termičke obrade.

„Mnogi se pitaju od čega živim, a ja im kažem da mi je preko 200 vrsta jela na raspolaganju. Većina ljubitelja mesa svoju ishranu svede na svega desetak vrsta. Čija je onda ishrana siromašna?“, kaže Slavko za Deutsche Welle.

Fizička neaktivnost može da izazove i maligno oboljenje

Ljekari konstantno upozoravaju na opasnost od loše ishrane i nezdravih navika. Od ukupnog broja pacijenata koji se obrate porodičnom ljekaru u Republici Srpskoj, najveći procenat njih pati od bolesti sistema za varenje. Iako ove bolesti ne spadaju u osnovne uzročnike smrti, jasno je da doprinose nekvalitetu života.

Kosana Stanetić

Kosana Stanetić

Doktorka Kosana Stanetić, načelnica službe za porodičnu medicinu u banjalučkom Domu zdravlja, kaže da je neophodna edukacija stanovništva i rad sa zdravim ljudima, prije nego što obole.

„Zvuči kao fraza, ali zdravi stilovi života su prevencija brojnih bolesti. Djelovanjem na rizične faktore sprečava se nastanak kardiovaskularnih i malignih oboljenja, od kojih se najviše umire.“

Doktorka objašnjava da svaka osoba mnogo toga može da učini za sebe, za svoje zdravlje. Šanse za obolijevanje su znatno manje ako iz svakodnevnog života izbacimo loše navike. Ako govorimo o štetnosti po zdravlje, posljedice gojaznosti su gotovo izjednačene sa efektima pušenje, tvrdi ona. Fizička aktivnost je i terapija i najbolja prevencija za brojne tegobe.

„Dokazano je da je fizička neaktivnost jedan od vodećih faktora rizika za nastanak karcinom debelog crijeva i karcinoma dojke. To ljudi moraju shvatiti. A odavno je poznato da neaktivnost ima višestruke posljedice po srce i krvotok.“

50 cigareta dnevno?

Zoran Stanišić

Zoran Stanišić

Glumac banjalučkog Narodnog pozorišta Zoran Stanišić puši više od dvije kutije cigareta dnevno. I tako posljednjih 30 godina.

„Radim posao koji volim i družim se s ljudima. To je za zdravlje najbitnije. Dan počnem s maslinovim uljem i medom. A cigareta se nikada neću odreći, to mi je veliki užitak“, ističe Stanišić.

Među značajne faktore rizika za učestala oboljenja u populaciji spada i stres, nezadovoljstvo životom, osjećaj besmomoćnosti i emocionalna nestabilnost.

„Veliki svjetski istraživači su dokazali značajnu povezanost stresa i obolijevanja od malignih i kardiovaskularnih bolesti. Niz je istraživanja urađeno na ovu temu i postoje jasni dokazi o tome da stres utiče na pojavu određenih karcinoma“, objašnjava doktorka Stanetić.

„Ne znamo komunicirati“

Mnogi građani ne mogu da usklade zdravu ishranu i obaveze na poslu

Mnogi građani ne mogu da usklade zdravu ishranu i obaveze na poslu

Da način života i sve ono kroz šta prolaze građani BiH sasvim sigurno doprinosi osjećaju nezadovoljstva i ugrožava zdravlje, smatra i profesorka Jadranka Kolenović Đapo, docent na odsjeku za psihologiju Univerziteta u Sarajevu. Međutim tu postoji još jedan problem.

„Nažalost, mi nemamo ozbiljne istraživačke studije koje će to pokazati. Država bi trebala insistirati na nacionalnim istraživanjima o tome koliko su njeni građani zadovoljni životom. Na taj način bismo dobili odgovore na pitanja kako se nose sa stresom i kako podnose sve ovo što se dešava u društvu“, kaže Đapo.

Objašnjava da su u porastu generalizovani anksiozni poremećaji. Klinički psiholozi upozoravaju na to godinama. Nije tajna da osjećaj nesigurnosti, strah od gubitka posla ili nezaposlenost u velikoj mjeri doprinose razvoju brojnih problema, kako psiholoških tako i somatskih.

„Anksiozne reakcije su u značajnom porastu u odnosu na period od prije dvadeset godina. To je pandan somatskim smetnjama, kao što su alergije, asmatični napadi itd.“

Đapo podsjeća da bh. građani nemaju osnovne vještine komunikacije, koje bi im pomogle da se nose s bračnim problemima, situacijama na poslu i svakodnevnim preprekama, a rijetko traže stručnu pomoć psihologa. Ističe da to dodatno pogoršava stanje, jer se problemi gomilaju umjesto da se rješavaju.

Društveni faktori značajno utiču na zdravlje

Amela Lolić

Amela Lolić

Zaposlenost, društveni status, mjesto stanovanja i uopšte kvalitet života, predstavljaju socijalne odrednice zdravlja o kojima se u svijetu dosta govori, kaže pomoćnica ministra zdravlja i socijalne zaštite RS Amela Lolić.

„Neka istraživanja pokazuju da najbolje razvijeni zdravstveni sistemi doprinose deset d0 petnaest posto zdravlju stanovništva, a da je sve ostalo vezano za biološke i socijalne faktore“, ističe Lolićeva.

Slavko Crnić, s početka priče ima 68 godina, bavi se planinarenjem i svakog vikenda prepješači dvedesetak kilometara.

Osnovao je klub „Hrana je lijek“, gdje brojni Banjalučani dolaze svakodnevno po zdrav obrok. Smatra da ljudi koji jedu pogrešnu hranu previše energije troše na izbacivanje toksina iz organizma, pa samim tim ne mogu biti od koristi ni sebi ni društvu.

Autorka: Aleksandra Marinković

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić

Preporuka redakcije