Koje Šantićeve večeri poezije su „prave“?!

Tokom jula u Mostaru je održana manifestacija pod istim imenom, a u organizaciji Srpskog prosvjetno kulturnog društva (SPKD) “Prosvjeta” Mostar i Muzeja Hercegovina.

Mostarski paroh Radivoje Krulj u ime organizatora, kako ističe, „pravih Šantićevih večeri poezije“, kaže kako su “Gusle” i Crkvena opština stvarni i prirodni nasljednici manifestacije. „Napravili smo zajednički koncept s ljudima od imena i pera iz Mostara. Sljedeće godine ćemo, ako Bog da, Šantićeve večeri usmjeriti u tom pravcu da okupimo najbolje pjesnike s prostora bivše Jugoslavije, a takođe ćemo posvetiti jedno veče mladim i neafirmisanim pjesnicima“, ističe paroh Krulj.

„Zloupotreba Šantića!“

I ništa ne bi bilo sporno da to već nije odavno urađeno, kažu iz mostarske Prosvjete, koja je s Muzejom Hercegovine organizator Šantićevih večeri poezije u proteklim desetljećima. „Ovo je, najblaže rečeno, zloupotreba Šantića!“ - kaže predsjednik SPKD-a Prosvjeta Mostar, Ratko Pejanović. „Paroh Krulj pokušava zanemariti činjenicu da Šantićeve večeri poezije traju punih 37 godina i da nisu od juče! Mostarska Prosvjeta smeta određenim ljudima jer je multinacionalna i njeguje kulture svih naroda“, naglašava Pejanović.

“Smatramo da smo mi prirodni nasljednici ove manifestacije. Sjetimo se da je Šantić bio osnivač, predsjednik i glumac 'Gusala', predsjednik i pisac himne Prosvjete, kao i predsjednik Crkvene opštine Mostar i nadasve vjernik koji je kršten u Staroj, a opojan u Sabornoj crkvi, čija je obnova u toku. Na početku rata Šantić je bačen u Neretvu i simbolično istjeran iz Mostara, pa su se Večeri održavale u Nevesinju. Od prošle godine vraćene su u Mostar, gdje im je i mjesto. Pjesnici su prošle godine posjetili Nevesinje, gdje je održana jedna večer poezije”, kaže mostarski paroh Radivoje Krulj.

Na paralelno održavanje „Šantićevih večeri“ reagovali su i iz Muzeja Hercegovine, koji je uz list „Sloboda“ bio i prvi organizator Šantićevih večeri poezije 30.06.1969. godine.

„Mostarski pjesnik Aleksa Šantić ne pripada samo određenim nacionalnim društvima, on je baština svih građana Mostara i Bosne i Hercegovine. Pravo je svih građana ovog grada da ga slave kao i do sada u organizaciji Grada Mostara i njegovih kulturnih institucija, između ostalih. Smatramo da uspjeh održavanja svih ranijih 37 Šantićevih večeri poezije leži i u tome što je svako radio svoj posao, kulturni radnici svoj, a vjerski službenici svoj“, ističe Asim Krhan, direktor Muzeja Hercegovine.

Nadamo se zajedničkom radu, a ne uvredama

Što se tiče paralelizama kad je u pitanju ova manifestacija, Krulj kaže: “Mi se ne bavimo amaterizmom protekle manifestacije ili bolje reći nadri Šantićevih večeri poezije i grupicom ljudi koja je trenutno uzurpirala i privatizovala SPKD Prosvjetu. To je ispod svakog nivoa i imena Alekse Šantića i Grada Mostara. Želimo Šantića vratiti u rodni grad na dostojanstven i gospodstven način kako on i zaslužuje.”

„Izrazi nadrimanifestacija i amaterizam, koje je Krulj uputio da opiše 37. Šantićeve večeri poezije nas rastužuju, a dosadašnje učesnike ove manifestacije u dugogodišnjoj istoriji njenog održavanja obezvrjeđuju i vrijeđaju. Pomenimo samo neka imena: Skender Kulenović, Stevan Tontić, Vesna Parun, Oskar Davičo, Enver Đerčeku, Ivan Kordić itd.“, kaže predsjednik SPKD-a Prosvjeta Mostar, Ratko Pejanović. „Nadamo se da će se to promijeniti, te da ćemo u budućnosti zajedničkim snagama raditi na organizaciji 38. Šantićevih večeri poezije, a ne upućivati uvrede i nipodaštavati jedni druge“, govori Pejanović.

Manifestacija oko koje se lome koplja

Tako je od manifestacije, na čijim su počecima recitovani Šantićevi i stihovi drugih mostarskih pjesnika, zatim do poetsko-muzičke priredbe koja će, kako je povodom 10. Šantićevih večeri poezije zapisala Ravijojla Kolak, kustosica Odjeljenja književnosti Muzeja Hercegovine i inicijatorica pokretanja manifestacije, zračiti ljubavlju prema poeziji i kulturnim vrijednostima naših naroda i obogatiti nas još jednim kulturnim događajem, od nekada izuzetno cijenjene pjesničke smotre u bivšoj Jugoslaviji, postala manifestacija oko koje se lome koplja i na lokalnom nivou.

Šantić se odavno vratio u svoj grad, ali još uvijek ne na mjesto koje mu pripada. Podsjetimo da je ukinut naziv stare Gimnazije u Mostaru koja je nosila Šantićevo ime. Jedna od centralnih gradskih ulica koja se do rata zvala Ulica Alekse Šantića, sada nosi ime po ministru u Vladi NDH, Mili Budaku.

Autor: Sanel Kajan

Odgovorna urednica: Marina Martinović