1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Koja zemlja Šengena i kada smije uvesti granične kontrole?

Evropa je kontinent na kojem se slobodne krećete iz zemlje u zemlju - u Šengenskom prostoru. Jer, između tih država nema kontrolnih rampi. Ali, mogu li se one ponovo uvesti i kome i kada bi to bilo dopušteno?

To je danas sporna tema - a to se jasno vidjelo na jučerašnjem (26.04.2012.) sastanku ministara unutrašnjih poslova u Luksemburgu. Važno dostignuće za države Evropske unije, a posebno za njene građane, jeste sloboda kretanja po Starom kontinentu bez graničnih kontrola. Ali, u posljednjih nekoliko godina se nešto ipak promijenilo. Vlade mnogih zemalja strahuju od nekontrolisanog priliva izbjeglica. One, na primjer upozoravaju Grčku da zaštiti spoljne granice EU, kako bi se spriječilo da migranti preko Grčke dođu u druge zemlje EU. Nedavno su francuski ministar unutrašnjih poslova Klod Gean i njegov njemački kolega Hans-Peter, Fridrih u zajedničkom pismu upućenom Briselu, zahtjevali da svaka država Šengena može da uvede kontrolu granica, koja bi trajala maksimalno do 30 dana.

Innenminister Deutschland Hans-Peter Friedrich

Njemački ministar unutrašnjih poslova Fridrih (Hans-Peter Friedrich)

Prošlog ljeta to je uradila Danska i izazvala buru negodovanja. Ali, ovaj prijedlog s tim nema nikakve veze tvrdio je njemački ministar u četvrtak u Luksemburgu. "Slučaj Danske je bio nešto potpuno drugačije. Danci su željeli da trajno uvedu granične kontrole, bez najave i bez nekog važnog razloga. A to je neprihvatljivo, jer nije u skladu sa opštim interesom slobode kretanja", rekao je Fridrih. No, pojedinačne kontrole granica su i do sada bile moguće, ali samo u slučaju "prijetnje javnom redu i bezbjednosti". A izbjeglice, prema mišljenju Evropske komisije i Evrospkog parlamenta, ne predstavljaju takvu prijetnju. Fridrih i Gean, međutim, ova pravila žele da promijene, i u tim zahtijevima nisu usamljeni.

Evropska komisija kao sistem za rano upozoravanje

Austrijska ministarka unutrašnjih poslova Johana Mikl-Lajtner podržava njemačko-francuski prijedlog i istovremeno govori o tome kako Evropska komisija treba da se postavi u budućnosti. "Evropska komisija bi prije svega trebala da bude neka vrsta ranog sistema za upozorenje, da pravovremeno prepozna opasnost, napravi nacrt odgovarajućeg scenarija i predloži konkretne mjere koje bi na kraju bile i sprovedene. I ako se ovakve mjere pokažu neuspješnim, tada bi trebalo ponovo omogućiti kontrolu granica. Što znači da su kontrole granice podljednje za čim treba posegnuti. Na taj način bismo imali balans između Evropske komisije i zemalja članica EU", kazala je austrijska ministarka.

Ali, evropska komesarka za unutrašnja pitanja, Sesilija Malstrom smatra da ovakva raspodjela kompetencija nije prikladna. Prijedlog evropske komesarke je da se granične kontrole mogu uvesti samo u slučaju terorističkih napada i prirodnih katastrofa, i to samo na pet dana. "Šengen je suviše važan da bi bio jeftino zloupotrijebljen u predizbornoj kampanji", naglasila je još evropska komesarka Malstrom aludirajući na predsjedničke izbore u Francuskoj.

Cecilia Malmström

Evropska komesarka Malstrom (Cecilia Malmström)

Međutim, njemački ministar Fridrih kaže da njegov prijedlog ni u kom slučaju nije bio usmjeren da bi se u izbornoj kampanji podržao Nikola Sarkozi. I njegov francuski kolega Gean ne želi ništa da zna o, kako je istakao, "populističkim kritkama". No, to se ipak može povezati upravo sa predsjedničkim izborima u Francuskoj, jer pismo dvojice ministara upućeno je Briselu neposredno uoči prvog kruga izbora. Jer, od samog početka je jasno da će se o izvjesnoj reformi Šengena govoriti tek u junu a ne sada. I stoga nema
razloga za žurbu.

Autor: Christoph Hasselbach / Svetozar Savić
Odg. urednica: Jasmina Rose