1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Koja je cijena promjene klime?

Monika Hoegen19. juli 2007

Tko nadoknađuje štetu nastalu nakon prirodnih nepogoda koje su prouzročili ljudi? Kada se radi o sušama, o poplavama ili tajfunima koji su posljedica promjene klime – tu je teško utvrditi konkretno odgovornog.

https://p.dw.com/p/BJu6
Tko će platiti štete nastale zbog "efekta staklenika"?Foto: AP

Rasprava o promjeni klime u svijetu ojačala je ekološki pokret – u to nema sumnje. Dok je on na zapadu već duže vrijeme prisutan, i u pravilu dobro organiziran, u brojnim zemljama u razvoju on je još u povojima, susreće se sa velikim poteškoćama. Ponekad su to organizacioni problemi, ali često je u pitanju politika: suviše su jake sprege političkih i ekonomskih centara moći kojima osvješteni i aktivni ekološki pokret samo smeta. Pažnja svjetske javnosti ipak doprinosi širenju prostora slobode: ljudi koji su donedavno zbog svog angažmana završavali u zatvoru, sada su uvaženi aktivisti na međunarodnoj sceni. Jedan od njih je i Meena Raman, odvjetnica iz malezije, koja danas predsjedava Međunarodnom ekološkom organizacijom Ekološka mreža prijatelja zemlje:

”Radi se o temi oko koje se slaže većina naučnika. Mi više ne predstavljamo manjinu, nego većinu. Ono šta nedostaje je politička volja da se nešto učini.”

Dok se oko analize stanja većina slaže, u raspravi o pravim rješenjima postoje nesuglasice i među samim ekolozima. Dok jedni smatraju da ne treba stvarati paniku, i orijenitrati se na dugoročne projekte sa ciljem promjene svijesti, drugi se zalažu za povećanje pritiska i hitne mjere promjene ponašanja. I jedni i drugi se, međutim slažu u ocjeni, da samo rezolucije sa odličnim tekstovima nisu dovoljne: potrebni su konkretni koraci, i to u dva pravca. S jedne strane potrebno je više učiniti za stvarno smanjenje zagađenja okoline. Rebecca Harms poslanica je Zelenih u Evropskom parlamentu:

”Stvarna strategija razvoja energetike je još vrlo daleko od odličnih formulacija koje imamo u dokumentima. Govori su sve glasniji, ali politička volja je još uvijek slaba. To će uskoro i građani uvidjeti.”

S druge strane potrebno je pomoći zemljama u razvoju, kako bi prevladali često katastrofalne posljedice promjene klime, poput suša ili poplava, naglašava Erasmus Aborley, eko-akticista iz Gane:

”Priznanje odgovornosti za nastanak efekta staklenika moralo bi biti praćeno odgovarajućim financijskim mehanizmima. To nije pomoć za razvoj, radi se o fondu za prilagodbu novim uvjetima zemalja u kojima se nalaze zemlje u razvoju.”

Problem je, međutim, i u političkim odbnosima u brojnim zemljama – tamo vladajuće strukture često pokušavaju spriječiti aktivnosti ekologa, politička klima za raspravu još nije zrela, , kaže Coney Njinkeng iz Kameruna:

”Ovdje u Njemačkoj je moguće o svemu slobodno raspravljati, navodeći konkretne primjere. I ljudi u Africi znaju za konkretne slučajeve, ali se boje o tome govoriti – iz straha da će biti kažnjeni.”