1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Koja je bila uloga njemačkih agenata u Bagdadu?

Afera oko učešća ili neučešća agenata njemačke obavještajne službe BND na Kosovu je rasplamsala debatu u Njemačkoj. No, već dvije godine se istražna komisija njemačkog parlamenta bavi ulogom agenata u stranim zemljama.

Sjedište BND-a u Pullachu

Agenti BND-a pod lupom parlamentarne komisije

"Koalicijom voljnih" je američki predsjednik Džordž Buš (George Bush) zvao one zemlje koje su 2003. godine učestvovale u ratu protiv Iraka. Njemačka toj koaliciji, onako kako ju je vidio Džordž Buš, nije pripadala. Bez obzira na to, u najvrućoj fazi napada, njemački agenti obavještajne službe (BND) su bili stacionirani u Bagdadu i američkom glavnom sjedištu u Kataru. Odgovor na pitanje: "Koju ulogu su za vrijeme rata imali ti agenti?", pokušava pronaći istražna komisija njemačkog parlamenta. Ova komisija se već dvije godine bavi spornim metodama koje se primjenjuju u borbi protiv terorizma. Jučer (04.12.) je, pored ostalih, svjedočio i bivši prvi čovjek njemačke obavještajne službe August Haning (Hanning).

Bivši njemački kancelar Gerhard Šreder (Schröder) je 2003. godine odbio direktno učešće Njemačke u američkom pohodu na Irak. Ipak, tadašnja crveno-zelena vlada je dozvolila partnerima NATO saveza korištenje svog vazdušnog prostora za transport trupa. Osim toga, dva saradnika njemačke obavještajne službe

August Hanning morao obrazložiti poteze BND-a

August Hanning morao obrazložiti poteze BND-a

(BND) su za vrijeme rata u Bagdadu skupljali informacije i jedan dio proslijeđivali Amerikancima. Među tim informacijama su bile i koordinate civilnih i vojnih objekata.

Njemačka je trebala stvoriti balans

Bivši predsjednik njemačke obavještajne službe August Haning kaže da SAD nisu imale relevantne informacije za početak rata, ali da je njemačka morala neke stvari balansirati jer je, bez obzira na različita mišljenja o ratu u Iraku, SAD ipak posmatrala kao saveznika.

Predsjednik kluba poslanika SPD-a u istražnoj komisiji, Mihael Hartman (Michael Hartmann), je na osnovu izjava bivšeg prvog čovjeka BND-a ustvrdio da se njemačka ni u kom slučaju nije trebala uključiti u rat u Iraku.

"SAD su uvijek imale svoja vlastita objašnjenja. SAD su u Iraku imale svoje agente. Naši odnosi sa SAD-om su tada bili do te mjere narušeni da informacije dva usamljena njemačka agenta u Iraku sigurno nisu dovele do planiranja i izvođenja zaračnih napada. To je vojni apsurd. Bio je to i politički apsurd," kazao je Hartman.

Štajnmajer u to vrijeme bio zadužen za tajnu službu

Prema informacijama BND-a i njemačke vlade, informacije koje su skupljali agenti su prvo slate u njemačku centralu u Pulahu (Pullach) gdje je odlučivano koji podaci će biti proslijeđeni

Frank-Walter Steinmeier

Steinmeier u Schröderovoj vladi bio zadužen za tajnu službu

službenicima u američkoj bazi u Kataru. Bivši predsjednik BND-a Haning kaže da su takve informacije proslijeđivane usmenim putem.

Za vrijeme rata u Iraku, današnji ministar vanjskih poslova Frank-Valter Štajnmajer (Frank-Walter Steinmeier) je za BND bio najvažniji partner u razgovorima na tzv. "političkom nivou". Štajnmajer je tada bio šef kancelarovog ureda i bio je zadužen za tajnu službu. Bivši predsjednik BND-a Hanning kaže da sa Štajnmajerom nije dogovoreno dalje proslijeđivanje koordinata za bombardovanje ciljeva. 18. decembra će svoj izvještaj podnijeti Štajnmajer. Kao svjedok je pozvan i bivši ministar vanjskih poslova Joška Fišer (Joschka Fischer).