1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Koga ugrožava marama na glavi žena u BiH?

S masovnim povratkom vjeri nakon demokratskih promjena u BiH, vratio se i običaj pokrivanja muslimanskih žena. Dok jedni u tom običaju vide retrogradnu pojavu, drugi je smatraju osnovnim ljudskim pravom na slobodu.

default

Marama kao vjerski simbol

Dakle, koga danas ugrožava marama na glavi muslimanki u BiH? Tri puta je za posljednjih 15-tak dana taj komad platna na ženskoj glavi uzdrmao domaću javnost. Prvi slučaj dogodio se kada je muslimanka, pripadnica Oružanih snaga BiH odlučila da se pokrije i da svakodnevno na svom radnom mjestu nosi maramu. Prema postojećim standardnim procedurama u Oružanim snagama BiH, marama nije navedena kao dio uniforme, pa je tako ova muslimanka, pripadnica Oružanih snaga, suspendovana.

Službenici u Opštinskom sudu u Travniku zabranjeno je nošenje marame na radnom mjestu sa obrazloženjem da marama krši kodeks kojim se zabranjuje isticanje vjerskih i nacionalnih simbola u pravosudnim institucijama. (U istom sudu zabranjeno je i nošenje kršćanskih simbola, kao što je križić na lančiću). Treći slučaj je slučaj isključivanja takmičarke sa karate turnira jer se pojavila sa maramom na glavi. Inače, godinama je nastupala pokrivena.

Kako s maramom do posla?

„Zbog ovakvih slučajeva koji se sporadično, ali konstantno dešavaju u našem društvu, broj pokrivenih žena u BiH je manji za 50 posto nego prije pet godina i mi polako postajemo žrtve pojedinih situacija i stresa. Žene koje još nisu stavile maramu, a ubijeđene su da trebaju, imaju ogroman strah, zato što se boje hoće li to biti prepreka ako odluče da se zaposle“, kaže Sehija Dedović, direktorica obrazovno-istraživačkog centra „Nahla“ u Sarajevu i dodaje da su oni uputili javni dopis medijima i svim institucijama koje smatraju uključenim u ovaj proces, sa kompletnom argumentacijom i tumačenjem Međunarodnog prava, koje govori u prilog marami na glavi muslimanke. „Za mene, koja nosim maramu tako dugo, to je potpuno lično opredjeljenje i jedna predanost Bogu, kao i želja da živim u duhu onako kako ja razumijem njegovu poruku. Mi 'razumijevamo' da je on želio da žena bude sklonjena, a da njena ličnost bude ono što je dominantno, njene vrijednosti, moralni i intelektualni kapaciteti, a ne njen izgled. To je opredjeljenje da slijedite taj put koji vam se u jednom trenutku učini tako prirodan, da poželite da budete dio toga i slijedite Božiju volju“, kaže Sehija Dedović i naglašava da marama nije jedini i najveći problem u bh. društvu. „Riječ je o toleranciji i obrazovanju, a to znači učiti o drugome da ga se nebi bojao i da bi poštovao izbor tog drugog i drugačijeg.“

Religiöse Symbole Burka Djermana Seta

Đermana Šeta: Primarno vjerski propis

„Upotreba“ marame

O prisustvu pokrivenih žena na različitim radnim mjestima, eventualnim problemima i izazovima sa kojima se one susreću u BiH, istraživala je Đermana Šeta u svojoj knjizi „Zašto marama?“ Ova istaknuta bošnjačka intelektualka bavi se rodnim pitanjima u religiji, ljudskim pravima i građanskim aktivizmom. „Pokrivanje kod muslimanki primarno je jedan vjerski propis. To znači da one vjeruju da je to vjerski propis bez kojeg njihov 'obrazoslovni' dio religije nije u potpunosti ispunjen. Mogli bismo reći da je to farz, ili blizu farza, dakle, jedna obaveza koju muslimanke prakticiraju kao dio svoje religije“, kaže Đermana Šeta i ističe da je marama s vremenom počela da simbolizira različite stvari. „Njen simbolizam vrlo je široko postavljen i često se koristi u najrazličitijim situacijama. Nekada se ona identificira sa političkim islamom, nekad se njome aludira na potlačenost muslimanki, a nekada se napada kao vjerski ili nacionalni simbol... Njena primarna uloga je prakticiranje religije“, kaže Đermana Šeta.

Zašto marama?

„Mnogo je manje problema zbog marame na ovom običnom, ljudskom nivou, nego na političkom. Ja sam nekoliko puta zbog moje marame, primijetila neke čudne poglede, izvjesne rezerve kod ljudi, ali ja naprosto mislim da je to cijena života u pluralnom društvu. Mislim da nam to onda nameće odgovornost da o tome razgovaramo, da budemo fleksibilniji“, kaže Đermana. U svojoj knjizi „Zašto marama?“ istraživala je sa kakvim se sve problemima susreću pokrivene žene u BiH, ali i šta za njih marama predstavlja. „Knjiga je rezultat mog magistarskog rada i zanimljivo je bilo istraživati, između ostalog, i koji su to stereotipi o marami u našem društvu. Nisu isti stereotipi koje ima neko u jednoj Belgiji ili Francuskoj o muslimanskoj imigrantici, koja je tu druga ili treća generacija, i sa drugog kontinenta možda, u odnosu na jednu muslimanku, koja je autohtona evropska muslimanka, kao što je to kod nas slučaj. Prema osnovnim stereotipima u našem društvu, podrazumijeva se da su pokrivene žene neobrazovane i da su sa sela“, ističe Đermana Šeta i dodaje da i inače postoje predrasude u svijetu da muslimanka nije baš obrazovana, da nije kompetentna da radi neke poslove i da joj je mjesto u kući.