1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Fatalni propusti

Jasmina Rose11. april 2016

Glavni tužilac Haškog suda Serž Bramerc (na slici) je poražavajućom ocijenio rad dvoje sudija u predmetu Šešelj, rekavši da se radi o fundamentalnom propustu u izvršavanju sudijskih dužnosti", piše njemačka štampa.

https://p.dw.com/p/1IT7D
Foto: picture-alliance/dpa

Njemački nadregionalni list Süddeutsche Zeitung piše: "Serž Bramerc je dobar i iskusan pravnik. 54-godišnji Belgijanac je doktorirao u njemačkom Freiburgu, prije nego što je 2008. postao glavni tužilac Haškog tribunala. Tamo je on svašta doživio tako da ga teško nešto može izbaciti iz takta. Stoga više iznenađuje ton njegovog saopštenja od prošle srijede u kojem konstatuje da presuda Šešelju u sebi krije dalekosežne zablude.

Većina Sudijskog vijeća - presuda je pala sa dva glasa za i jednim protiv - propustila je, kako naglašava Bramerc, da uzme u obzir važne dokaze, nije pravilno obrazložila posljedice i oglušila se o etablirane postulate međunarodnog prava. Bramerc prije svega kritikuje mišljenje sudija da je progon bošnjačkih i hrvatskih civila bio jedna vrsta humanitarne pomoći. Glavni tužilac smatra neshvatljivim da Šešeljeve govore mržnje, u kojima je pozivao na progon, etničko čišćenje i ubijanje, sudije nisu ocijenile kao kazneno djelo već kao ohrabrujuće riječi kojima je on podizao moral srpskim trupama. Bramercova ocjena rada dvoje sudija u predmetu Šešelj je poražavajuća: 'Radi se o fundamentalnom propustu u izvršavanju sudijskih dužnosti'.

U Haškom tribunalu je oduvijek dolazilo do žestokih sučeljavanja ali tako otvoren i oštar napad je više nego neuobičajen, smatra bivši sudija Tribunala Wolfgang Schomburg. I Schomburg kaže da je presuda pogrešna i puna zabluda. Tog su mišljenja i drugi eksperti međunarodnog prava. Posebno zapanjuje što su dvoje sudija dosadašnju sliku stanja, nastalu u Haškom sudu nakon niza suđenja, doveli u pitanje izrazito škrtim obrazloženjem.

Vojislav Seselj in Belgrad Kriegsverbrechertribunal
Eksperti međunarodnog prava smatraju poraznom presudu Vojsilavu ŠešeljuFoto: picture-alliance/dpa/K. Sulejmanovic

Do sada je Tribunal polazio od toga da je u Jugoslaviji, koja se raspadala, postojao udruženi zločinački poduhvat srpskih aktera u cilju stvaranja Velike Srbije, zbog čega je došlo do nasilnog progona druge dvije etničke grupe Bošnjaka i Hrvata. Dvoje sudija u procesu Šešelju sada kažu da za to nema dovoljno dokaza. 'To je poput frontalnog napada na cijeli dosadašnji rad Haškog tribunala', kaže kelnski profesor međunarodnog prava Claus Kreß.

Predsjedavajući sudija u procesu Šešelju, Jean-Claude Antoanetti je Francuz. Francuska istorijski ima bliske odnose sa Srbijom i tokom posljednjeg rata u bivšoj Jugoslaviji je pokazivala puno više simpatija za Srbiju nego druge zemlje Zapada. Želi li sada Antoanetti da revidira istoriju u korist Srba, koju je u brojnim procesima utvrdio Haški tribunal? Zato nema dokaza. I do sada je bilo optužbi na račun sudija Tribunala da se vode političkim motivima. Koliko je napeto stanje u Haškom tribunalu govori i potpuno suprotno mišljenje treće sutkinje, Italijanke Flavie Lattanzi. Ona Šešelja smatra krivim u smislu optužnice. U jednom intervjuu ona je izjavila da je presuda Šešelju toliko pogrešna da je nevažeća", piše Süddeutsche Zeitung iz Minhena.

Atmosfera "zlatne groznice"

U članku pod nazivom "Arapi dolaze" list Tageszeitung piše o investitorima poput Ismaila Ahmeda koji oko Sarajeva grade ogromna naselja za arapske turiste. Bošnjaci se nadaju "zlatnim vremenima". Ali novac donosi sa sobom i strogu interpretaciju islama. "Kod vlasnika lokala, firmi za iznajmljivanje automobila i drugih privatnika vlada atmosfera kao iz vremena "zlatne groznice". Tokom proteklih godina su investicije sa Bliskog istoka dovele do određenih promjena. Osnivanje dva privatna turska univerziteta, koji su jedan drugom konkurencija, povećalo je turski uticaj na Ilidži. Hoteli u Sarajevu profitiraju od arapskih i turskih turista. U ratu razoreni i ponovo obnovljeni hotel Bristol kao i kupovni centri u Titovoj ulici su prilagođeni arapsko-turskim navikama i običajima. Alkohol i cigarete su nepoželjni, hotelski restorani nude bliskoistočna jela.

Na Baščaršiji je doner postao konkurencija ćevapčićima, šali se 68-godišnji Sulejman - penzioner i bivši vlasnik legendarnog restorana Raguza. Kada je 1995. u grad ponovo počela stizati hrana, njegov restoran je bio omiljen među saradnicima stranih humanitarnih organizacija. Sulejman je bio dobri duh restorana, jeo je i pio sa svojim gostima. Kada je njegov sin poginuo u saobraćajnoj nesreći, njegov život se radikalno promijenio. Čovjek koji je pio i uživao život postao je pobožni musliman. Njegov islam je tradicionalno bosanski. On je pobornik popularnog imama Sulejmana Bugarija, protivnika islamističke interpretacije islama. Bugari u vehabizmu, koji dolazi iz Saudijske Arabije, vidi opasnost za mislimane u BiH i cijeloj Evropi.

Bivši vlasnik Raguze može razumjeti nesigurnost mnogih Bošnjaka. Zato što je Zapad jako kasno, tek nakon genocida u Srebrenici 1995, zaustavio srpske i hrvatske nacionaliste, mnogi mladi ljudi danas pogled usmjeravaju ka Istoku, ka Turskoj i arapskim zemljama. Zato je sretan što je Islamska zajednica odlučila da okupi nezavisne islamističke grupe i da odbaci vehabijsku interpretaciju islama.

Bosnien Sarajevo Arabische Migranten Flüchtlinge
U BiH sve više arapskih turista koji sa novcem donose i strogu interpretaciju islamaFoto: DW/S. Huseinović

I za bivšeg partizana i još aktivnog izdavača, poduzetnika i filmskog producenta Mustafu Kapičića BiH nema druge budućnosti nego u Evropi. On kaže da se ipak polako, pod saudijskim uticajem, uprkos kritičkog stava mnogih predstavnika bosanskog islama, na rubu društva širi netolerantni, antidemokratski, novi islam u BiH.

Jedan od, kako se pretpostavlja 150 boraca Islamske države u Siriji, koji dolaze iz BiH, prijetio je u socijalnim mrežama da će ubiti predstavnika tradicionalnog bosanskog islama, Reisa-l-ulemu Cerića. Ali time se ljudi poput Kapičića ne daju zatrašiti", piše Tageszeitung iz Berlina.