1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

"Ko vara - taj leti napolje"

"Ko vara, taj leti"- ovaj slogan je početkom 2014. uzbudio duhove u Njemačkoj. Kancelarka je obećala djela. Rezultat: Bundestag je usvojio promjene Zakona o slobodi kretanja unutar EU.

Njemačka vlada je usvojila mjere kojim želi smanjiti useljavanje ljudi, koji dolaze zbog siromaštva i u potrazi za boljim životom. Novim mjerama je ograničeno pravo na boravak osoba koje traže posao i to na šest mjeseci. Za zloupotrebe su predviđene zatvorske i novčane kazne.

Novim mjerama koje je usvojio njemački parlament (Bundestag) je također predviđeno da opštine dobiju novčane olakšice u iznosu od 25 miliona eura. Kako bi se smanjilo dvostruko plaćanje dječijeg dodatka, ubuduće će dječiji dodatak biti isplaćivan samo uz prikazivanje tzv. poreskog broja. U borbi protiv rada na crno, njemačke institucije će ubuduće bolje sarađivati.

Pojam „useljavanje zbog siromaštva“ se u javnim debatama prije svega odnosi na Rumuniju i Bugarsku koje od početka 2014. godine u potpunosti koriste slobodu kretanja. Oni, koji se useljavaju u Njemačku zbog loših ekonomskih prilika u kojima žive, su uglavnom Romi. U novembru je 16 njemačkih gradonačenika kancelarki Angeli Merkel uputilo pismo u kojem su naveli listu zahtjeva u cilju smanjenja useljavanja onih koji dolaze zbog siromaštva.

Početkom 2014. je CSU otvorila užarenu debatu, koja se vodila pod sloganom: "Ko vara, taj leti iz zemlje!" Bugarska vlada i Centralno vijeće Roma u Njemačkoj kritikovali su ovu kampanju, navodeći da već sam naziv stigmatizira i odvlači pažnju od realnosti. Jer, kako kažu, iz Rumunije i Bugarske ne dolaze samo Romi, već i mnogi građani sa akademskim zvanjem.

Kako bi smirila duhove, kancelarka Angela Merkel je inicirala osnivanje odbora, sastavljenog od državnih sekretara. Za okruglim stolom su predstavnici skoro svih ministarstava trebali da razmotre prijedloge o tome šta bi se moglo i trebalo uraditi.

Oštrija pravila protiv zloupotreba

Mjere, koje je usvojio Bundestag, su rezultat prijedloga, koje je dao Odbor, sastavljen od državnih sekretara. Ali, sve mjere nisu automatski i novi zakoni, više se radi o tome da je postojeća regulativa precizirana i dopunjena. Jednokratna finansijska pomoć njemačkim gradovima i opštinama u visini od 25 miliona eura, koja je namijenjena prije svega za smještaj izbjeglica i grijanje predstavlja zapravo povećanje dosadašnje pomoći sa saveznog nivoa. Isplata dječijeg dodatka uz prikazivanje poreskog broja trebala bi spriječiti zloupotrebe i mogućnost da se zahtjevi za novcem za isto dijete postave po nekoliko puta. Riješeno je i pitanje vakcinacije djece useljenika, koji u Njemačku dolaze zbog siromaštva. Državna zdravstvena osiguranja će preuzeti te troškove. Objašnjenje za to je da je opšta opasnost od infekcija smanjena, ukoliko se poveća stopa vakcinisanja.

Zakoni Evropske Unije već predviđaju zabranu ponovnog ulaska u zemlju za one od kojih prijeti opasnost ometanja javnog reda i mira. U posljednjih pet godina je izrečeno 800 takvih zabrana. Sada će to biti obuhvaćeno i zakonom a odnosi se prije svega na useljenike, koji sa lažnim dokumentima ulaze u Njemačku.

Postoji mogućnost i udaljavanja usljenika, koji su došli iz neke druge članice EU. Evropski sud je u više slučajeva potvrdio tu mogućnost. To je za Njemačku orjentir i ona je udvostručila dosadašnje pravo na ostanak od tri mjeseca. Ostanak u trajanju od 6 mjeseci važi međutim samo u slučaju da Služba za strance kaže da postoji izgled da useljenik iz zemlje članice EU dobije posao.

Najavljeni dalji koraci

Andrea Lindholz

Andrea Lindholz

Njemačka vlada smatra da je potrebno intervenisati u slučajevima ilegalnog zapošljavanja i rada na crno. U tu svrhu mora se unaprijediti razmjena podataka između Carinske službe, Ureda za registrovanje firmi, Savezne agencije za rad i policije. U slučaju sumnje da postoji rad na crno, Ured za izdaju dozvola firmama stupa u kontakt sa nadležnim iz Carinske službe. Ministarstvo finansija najavilo je i druge mjere u cilju sprječavanja rada na crno.

Franziska Giffey, delegat gradskog vijeća problematične berlinske opštine Neukölln ukazala je da postoji sve više firmi i poslodavaca, koji koriste siromaštvo u Bugarskoj i Rumuniji u cilju razvijanja sopstvenog modela poslovanja.

"Mjere, koje je usvojio Bundestag su međutim prvi korak u pravom smjeru", izjavila je Andrea Lindholz (CDU) i najavila nove korake. Konkretno se radi o tome treba li roditeljima, koji rade u Njemačkoj, a čija djeca žive u inostranstvu, u punom obimu isplaćivati mjesečni dodatak za djecu. S tim u vezi Lindholzova je ukazala na presudu Evropskog suda od 11. novembra, koja se odnosi na pravo na socijalnu pomoć Hartz4.

Lindholz je ukazala na postojeće zakone EU ali i na činjenicu da pojedinačne države imaju i sopstveni prostor za djelovanje u cilju suzbijanja prevara i zloupotreba, što njemačka vlada koristi. Time je ona odgovorila na kritike pojedinih eksperata, koji smatraju da nova njemačka regulativa nije u skladu sa evropskom.

"Probleme ne treba tabuizirati i ignorisati"

Günter Krings također iz CDU-a je s tim u vezi ukazao da je nova regulativa nastala nakon hitnog apela, koje su njemačke opštine uputile vladi. One se sada susreću sa problemima smještaja useljenika iz drugih članica EU, školovanja njihove djece, zdravstvene njege i drugim socijalnim problemima. S obzirom na sve veći priliv izbjeglica, ti problemi bi mogli kulminirati. On smatra da sloboda kretanja unutar EU mora postojati, ali da je ona povezana sa pravnim pretpostavkama kakve su postojanje radnog mjesta ili mjesta za studij.

Ulla Jelpke

Ulla Jelpke

Ulla Jepke iz partije Lijevih smatra međutim da se ovdje radi o "populističkoj debati" i da se "iz topovske cijevi puca na vrapce". Upućuje pri tom na 91 slučaj zloupotrebe na 400.000 useljenika iz Rumunije i Bugarske. "Ne ubjeđujte ljude kako im drugi zloupotrebljavaju socijalni sistem, jer time preuzimate posao (populističke) "Alternative za Njemačku", izjavio je Volker Beck iz stranke Zelenih.