1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ko su sljedbenici selefija u BiH?

Obavještajne agencije prate djelovanje ekstremnih grupa u BiH koje bi mogle predstavljati "terorističku prijetnju". Zvaničnici BiH u tom kontekstu sve češće pominju tzv. selefijski pokret. Kakav je to pokret?

Ministar sigurnosti BiH Tarik Sadović je kao potencijalnu terorističku prijetnju imenovao bh. sljedbenike selefija, pokreta sličnog vehabijskom.

Ministar sigurnosti BiH Tarik Sadović je kao potencijalnu terorističku prijetnju imenovao bh. sljedbenike selefija, pokreta sličnog vehabijskom.

"Pojam selefizma označava prve generacije u historiji islama i historiji muslimanskog mišljenja i taj pojam se odnosi na prve dvije ili tri generacije muslimana neposredno nakon vremena poslanika (Muhameda a.s.)" kaže u intervjuu za Deutsche Welle prof. dr. Rešid Hafizović, redovni profesor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. Dr. Hafizović smatra da većina onih u BiH, koji sebe danas smatraju sljedbenicima selefija, ispoljavaju militantne navike te da između selefija i vehabija nema značajnije razlike.

Deutsche Welle: Dr. Hafizoviću, kako se selefijski pokret manifestira u BiH?

Rešid Hafizović: "Kako živimo u vrijeme u kome se sve zloupotrebljava, pa i najranija tradicija i oni segmenti koji su u njoj najsvetiji, svjedoci smo jedne pojave u BiH koja se pokušava definirati kao neka vrsta selefističkog pokreta koji više nema toliko predznak religijskog nego ideološkog. Dakle, to je jedan pokret koji čak pokazuje neke svoje izrazito militantne navike, pokret što se skriva iza jednog naslova koji se odnosi na prve dvije ili tri uzorite generacije muslimana. Skrivajući se pod tim naslovom oni zapravo pokušavaju promicati neke potpuno druge sadržaje i metode borbe koji nemaju ničega zajedničkog sa islamom i sa prvim generacijama muslimana. O tome se u Bosni tek počinje govoriti, no još nemamo potpunu definiciju niti imamo puni sadržinski opseg te pojave koja ovdje iz dana u dan poprima sve jasnije konture. Vjerovatno ćemo morati da čekamo još neko vrijeme da vidimo tačno ko su zapravo pripadnici tog pokreta i šta je njihov glavni cilj, šta je svrha njihovog djelovanja i šta je strategija, ako je uopće imaju, koju oni žele provesti, da li u Bosni ili na prostoru šireg okruženja to ćemo vidjeti."

Nema značajnih razlika između selefija i vehabija

Deutsche Welle: U čemu je razlika između selefijskog i vehabijskog pokreta i ko su ljudi koji u BiH pripadaju ovim grupama?

Rešid Hafizović: "Mislim da, koliko god se možda i leksički i semantički tu pokušava povući razlika između selefizma i vehabizma, s obzirom na praksu koju i jedni i drugi očituju, tu nema neke bitne razlike. Gotovo bih rekao da je ovdje samo formalna razlika u terminima. Suštinski, mislim da se radi o potpuno istovjetnoj populaciji, a na osnovu onoga što smo do sada o vehabizmu i njegovim baštinicima znali, uglavnom su to ili ljudi iz ruralnih sredina ili ljudi koji su u svom životnom narastanju uvijek ostali negdje na raskrsinici, na pola puta. Kratko rečeno, uglavnom su to ljudi koji nemaju neku naročitu niti duhovnu niti svjetovnu naobrazbu. Mislim da će vrijeme pokazati, da je vjerovatno riječ o toj populaciji."

Deutsche Welle: Kakav je odnos Islamske zajednice prema ovim pojavama?

Rešid Hafizović: "Mislim da tu, na žalost, nikakav odnos ne postoji jer (Islamska) Zajednica inače u posljednje vrijeme sav svoj rad očituje na način jedne potpuno pasivne prakse. Sve pojave koje se na različite načine pokušavaju dovesti u vezu sa Zajednicom ona nemilosrdno odbija i odbacuje, ali nikad ne pokušava objasniti cijelu stvar. Ako ima neke argumente koji bi trebali biti validni ili bi trebali obesnažiti argumente drugih ljudi ili medija koji pokušavju dovesti u vezu Islamsku zajednicu sa takvom vrstom ljudi, onda Zajednica obično ustukne i zašuti. Bojim se da i u ovom slučaju Zajednica ne misli da ima ikakve potrebe da reagira na nešto što, evo, izgleda postaje neka vrsta izazova, ne samo za nju nego vjerovatno i za sve druge relevantne institucije u ovoj zemlji. Mislim da Zajednica o tome uopće i ne razmišlja a kamo li da ima bilo kakav konkretan odnos s tim ljudima iako će ti ljudi u potrazi za dodatnim legitimitetom vjerovatno iskoristiti priliku da kažu kako oni imaju nezvaničan odnos ili vezu, da li sa pojedincima u Zajednici ili sa samim njenim vrhom. Ali takve stvari vjerovatno ne treba uzeti zdravo za gotovo nego to treba dobrano provjeriti."

Islamska zajednica može preduprijediti negativne posljedice

Deutsche Welle: Da li bi se Islamska zajednica trebala konkretnije odrediti spram ovih pojava?

Rešid Hafizović: "Iz moje prakse, mogao bih reći da još uvijek Zajednica ni predumišljajno ne pokušava da se osvrće na takvu vrstu pojave, a kamo li da razmišlja o uspostavi neke vrste odnosa kako bi preduprijedila neke vrlo negativne i nemile posljedice koje bi se mogle pojaviti, a bile bi negativne i za nas pojedince, građane ove zemlje, i za instituciju kakva je Islamska zajednica. U svakom slučaju, bile bi negativne i za te ljude koji, narodski rečeno, 's lučem traže belaja' samo da stvari ne budu kakve bi trebale biti. Vidim iz onoga što mediji javljaju da, kao i militantni vehabizam, imaju namjeru da u duhu vječitih popravljača svijeta, osjećaju potrebu da stvari promijene makar stanje stvari bilo i gore nego ranije. To je još uvijek pojava koja tek poprima svoje konture i trebat će vremena da vidimo koliki je broj njihovih pristalica, kakva je njihova strategija, kakve su metode njihovog rada i šta oni uopće žele."

Rešid Hafizović rođen je 1956. god. u Potočarima kod Srebrenice. Postdiplomski studij je završio u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu 1989., a na Filozofskom fakultetu Sarajevskog univerziteta doktorirao 1993. na temu: "Filozofsko-teološko učenje o Logosu u djelu Muhyiddin Ibn 'Arabija". Redovni je profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.