1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

„Ko se jednom napije vode sa Baščaršije...“

Bila je to prva i najduža međunarodna misija njemačkog Bundeswehra. Posljednja dvojica vojnika napustila su proteklog petka (28.9.) Sarajevo. Njemački mediji pišu o njihovim iskustvima u BiH.

JörgHäck i MarkusDemann su posljednja dvojica njemačkih vojnika koji su bili članovi misije EUFOR-a u BiH. List Süeddeutsche Zeitung prenosi njihova iskustva po povratku iz Sarajeva.

Posljednji vojnici Bundeswehra su napustili Sarajevo

Posljednji vojnici Bundeswehra su napustili Sarajevo

„Obojicu su često pitali: Šta vi uopšte radite tamo dole? Demann kaže kako se podrazumijeva da nisu samo sjedili u bazi, pili kafe i čekali da izbije rat. Markus Demann je tokom svog rada kao vojni instruktor doživio nešto što naziva ironijom sudbine. “Upravo vojnici BiH su napravili najveći napredak u integraciji”, kaže on. Bio je prisutan u Derventi gdje su vojnici Srbi, Hrvati i Bošnjaci zajednički vježbali angažman na zaštiti od prirodnih katastrofa, potom u Tuzli gdje je održana vježba odbrane od terorističkog napada. Nakon toga su svi zajedno roštiljali i slavili uspješno odrađene vježbe. “Kakav uspjeh za BiH!”, kaže Demann.

Obuka zajedničke armije je tako uznapredovala da su oficiri EUFOR-a postali članovi komandnih štabova. Država je, doduše, faktički podijeljena na dva entiteta, ali je vrijeme nasilja prošlo.

Jedan od zadataka Bundeswehra bio je uništavanje viška oružja

Jedan od zadataka Bundeswehra bio je uništavanje viška oružja

Postoje i pozitivni primjeri. Već nedjeljama se u islamskim zemljama bilježe protesti zbog spornog videa o poslaniku Muhamedu. “Muslimani u BiH su ostali sasvim mirni”, kaže komandant EUFOR-a, Austrijanac Robert Brieger. Što se njega tiče, on bi rado produžio misiju još neko vrijeme, mada robusne intervencije EUFOR-a više nisu posao njegovih vojnika. „Mi smo samo neka vrsta osiguranja da neće doći do novog rata“, kaže ovaj oficir.

Bundeswehr je u BiH bio prisutan skoro 17 godina

Bundeswehr je u BiH bio prisutan skoro 17 godina

Tako je najbolja vojna misija ona koja se završi s kakvim-takvim sretnim krajem. Markus Demann je uživao u druženju s vojnicima iz cijele Evrope. Bosnu i Hercegovinu i njene ljude zauvijek će nositi sa sobom u srcu. On se nada da se EUFOR neće povući prerano, jer vjeruje kako situacija ipak može da eskalira. Na kraju je obišao centar Sarajeva i čuvenu česmu na Baščaršiji „gdje se sastaju orijent i Zapad“, kaže Demann i dodaje: „Gdje orijentalni bazar prelazi u reprezentativnu arhitekturu austrougarske monarhije.“

Ko se jednom napije vode sa ove česme, uvijek ponovo dolazi na nju, kaže lokalna poslovica. A povratak ne mora da bude u uniformi“, završava članak u listu Süddeutsche Zeitung.

Most ili autoput?

Neum je presjekao obalu Hrvatske, time i buduću granicu EU

Neum je "presjekao" obalu Hrvatske, time i buduću granicu EU

List Neue Zürcher Zeitung piše o pregovorima BiH i Hrvatske o prolazu kroz Neum. Na stolu je opcija autoputa kroz zaleđe Neuma, ili most preko Pelješca. Ovi pregovori su dobili novu dimenziju otkako je poznato da će Hrvatska postati dio EU, a time će i njene granice postati vanjske granice Unije.

„Naravno da bi najjednostavnije rješenje bilo da se uz Hrvatsku, u EU odmah primi i BiH. Time bi otpala stroga kontrola na graničnim prelazima. Ipak, potpuno je otvoreno kada će i da li će politički podijeljena BiH postati članica Unije.

Stoga je potrebno naći neko međurješenje za problem koji je nastao prije nekoliko stoljeća, tačnije 1699. godine. Tada je Dubrovačka Republika prepustila Osmanskom carstvu kontrolu nad dijelom obale koji danas pripada BiH. Osmanlije su tako dobile pristup moru, a stanovnici Dubrovnika profitirali od tampon zone koja je stvorena ka zakletim neprijateljima, Veneciji, koje je kontrolisala sjeverni dio Jadrana.

Alija Izetbegović i Franjo Tuđman potpisuju sporazum o međudržavnoj granici

Alija Izetbegović i Franjo Tuđman potpisuju sporazum o međudržavnoj granici

Dubrovniku danas ne prijeti opasnost, ali Hrvatska i BiH još uvijek nemaju sporazum o granicama. Dogovor Tuđman-Izetbegović iz 1999. nikada nije ratifikovan. Tadašnji dogovor nailazi na otpor prvenstveno kod opozicionog HDZ-a u Hrvatskoj – upravo stranke Franje Tuđmana. Razlog za to je što dogovor predviđa da BiH pripadnu dva mala nenastanjena ostrva i vrh poluostrva Klek. Teško je očekivati da će BiH odustati od toga kao od cijene za pristanak na nesmetani prelazak njene teritorije“, piše Neue ZürcherZeitung.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić