1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ko se i zbog čega interesuje za BiH?

Protesti u BiH nastavljeni su i u srijedu, sedmi dan nakon što je sve počelo u Tuzli. Prihvaćena je ostavka cijele Vlade KS a za srijedu uveče zakazan je plenum građana Sarajeva. Strane diplomate opsjedaju Sarajevo.

Sedmi dan nakon početka protesta u Tuzli, zastupnici skupštine Kantona Sarajevo jednoglasno su privatili ostavku premijera Suada Zeljkovića i svih ministara u Vladi KS. Prema zakonu, nova vlada utvrđuje se u roku od 60 dana od dana razrješenja stare, do kada će dužnost obavljati ministri u tehničkom mandatu. Skupština KS raspravlja i o izvještajima MUP-a o posljednjim dešavanjima u Sarajevu i devastaciji zgrada.

Što se tiče ostalih gradova u BiH u toku su okupljanja građana i mirni protesti u većim gradovima u Federaciji BiH, iako je zbog kiše, taj broj nešto manji nego prethodnih dana. Traže hitno rješavanje problema korupcije i kriminala i ostavke odgovornih za ovakvo stanje.

Plenum građana

U Sarajevu se u popodnevnim časovima održava Plenum građana. Organizatori poručuju da se ne radi ni o kakvim strankama i organizacijama već da iza ovih dešavanja stoji glad, bespomoćnost i beznadežnost svih građana. Akrivista Ibrahim Tanović kaže da se nova vlada treba formirati iskljućivo na osnovu zaklljučaka ovog plenuma: “Svrha Plenuma je da građani iznesu slobodno svoje zahtjeve i planove kako oni vide situaciju i kako žele da promjene stvari na bolje. Pri tom ne želim da pozivamo na nasilje već da razmišljamo o onom što je dovelo do nasilja i ovog građanskog bunta”.

Bosnien-Parlament FBiH

Demonstranti traže ostavku vlade FBiH i premijera Nermina Nikšića (na slici lijevo)

Organizatori u pozivu za Plenum navode nekoliko zahtjeva među kojima je da policija ne preduzima mjere kojima bi se ograničile mirne demonstracije građana, te da bude osigurana bezbjednost svih učesnika protesta. Pored ovoga, zahtjevaju momentalnu ostavku cijele Vlade Federacije BiH zajedno s premijerom Nerminom Nikšićem.

Izbori ili ne?

Iako se činilo nemogućim da uopšte razgovaraju o takvoj situaciji , SNSD Milorada Dodika je na sinoć održanoj sjednici izvršnog odbora zaključio da je spreman prihvatiti mogućnost održavanja prijevremenih izbora ali nikako vanrednih. Pored toga SNSD nije spreman da podrži izmjene izbornog zakona koje je u Parlament BiH uputio SDP BiH, znajući da to neće proći kod predstavnika iz RS, što je i bio motiv za predlaganje zakona.

Milorad Dodik

Milorad Dodik: "Samo prijevremeni a nikako vanredni izbori"

“Za RS postoje samo prijevremeni izbori i oni traju do određenog mandatnog perioda, a u oktobru bi imali nove izbore. Ako opozicija misli da se u RS trebaju održati prijevremeni izbori, onda smo spremni da se ide u parlament RS i usvoje izmjene, ali bi to značilo da će biti izbora i u oktobru", zaključio je Dodik.

Diplomatske (ne)aktivnosti

I dok se u BiH, tačnije u jednom njenom dijelu dešava narod, regionalni i evropski lideri odlučili su da je baš sada nekako trenutak za posjetu BiH. Prvo posjeta premijera Hrvatske Zorana Milanovića, koja nije naišla na odobravanje s obzirom da je posjetio Mostar a ne glavni grad BiH, zatim posjeta političara iz RS Srbiji, gdje su dobili “vjetar u leđa” od srbijanske vlasti, kako se ne bi ugrozili predstojeći izbori u Srbiji, zakazani za 16. mart.

Prije najavljene posjete visoke predstavnice EU Ketrin Ešton naredne sedmice, vjerovatno da po ko zna koji put razgovara sa liderima u BiH kako bi “čula njihove stavove”, u BiH danas (12.2.) boravi šef turske diplomatije Ahmet Davutoglu. Kaže da je došao zbog posljednih dešavanja i kako bi o njima razgovarao sa čelnim ljudima BiH.

Interes Turske su integritet BiH i mir i stabilnost u regionu, rekao je Davutoglu nakon što se sastao sa članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem i ministrom vanjskih poslova BiH Zlatkom Lagumdžijom.

Turska je pomagala i nastaviće pomagati BiH ali se u pomoć, prije svega ekonomsku moraju uključiti i druge evropske zemlje. Prije dva dana sam u Briselu sa ministrima vanjskih poslova zemalja EU o ovom govorio veoma otvoreno. Rekao sam da je vrijeme da sve susjedne zemlje, evropske zemlje, zemlje svijeta, danas stoje uz BiH”.

Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović rekao je da je socijalno ekonomska situacija dovela do protesta u BiH ali su oni poprimili druge konotacije, pa se mora djelovati u pravcu smirivanja tenzija: “A od prijatelja očekujemo da nam pomognu u vezi sa problemima koje ne možemo sami da riješimo. Očekujem jedan snažan fond sa kojim možemo ubrzano da pravimo poslovne zone, da ubrzano podižemo mala i srednja preduzeća, da ubrzano zapošljavamo mlade ljude”.

Tu su zbog svojih interesa

Posjeta Davutolua međutim dolazi u vrijeme najveće krize u BiH i postavlja se pitanje ima li Turska neke dodatne interese. Analitičari vjeruju da postoji jaka veza između nedavne posjete Zorana Milanovića, premijera Hrvatske Mostaru i sastanka političara iz RS-a sa srbijanskim poličkim vrhom s jedne, i posjete Davutogla Sarajevu s druge strane. I pored toga što Turska ima dovoljno unutrašnjih problema, zanima je BiH.

Ahmet Davutoglu

Turski šef diplomatije Ahmet Davutoglu u Sarajevu (12.2.2014.)

“Ova posjeta potvrđuje samo da je BiH geostrateško pitanje. Ovo blato u kojem se valjaju građani BiH posljednjih 20 godina nije generisano iznutra zato što narodi BiH nisu mogli da žive zajedno, već zato što je okruženje generisalo svoje problem u BiH. Ovo sa Turskom je potpuno ista matrica kao u slučaju posjete Milanovića ili sastanka kod Vučića. Niko od njih ne dolazi u BiH zato što hoće da pomogne BiH već zbog svojih interesa”, kaže politički analitičar iz Tuzle Ibrahim Prohić.

Pritisak na medije?

Ono što je obilježilo dan svakako je odluka Opštinskog suda Sarajevo koji je naredio, kako je potvrđeno za DW , na prijedlog Kantonalnog tužilaštva, da privremeno bude oduzet kompletan audio, video i tekstualni materijal od nekih medijskih kuća, čije su ekipe izvještavale o protestima u Sarajevu. Od BHRT-a, RTV Federacije BiH, TV1, "Al DŽazire Balkans", "Dnevnog avaza", "Oslobođenja", "Intersofta", TV "Hajat", TV Sarajevo i TV OBN traži se da inspektorima Federalne uprave policije predaju kompletan materijal, sačinjen prilikom protesta na području Sarajeva, od 7. do 11. februara.

To se odnosi na audio, video i tekstualni materijal a lice koje odbije saradnju može biti kažnjeno novčanom kaznom od 50 hiljada maraka ili biti pritvoreno u slučaju daljeg odbijanja saradnje. Dokumentacija će biti privremeno oduzeta u roku od 15 dana, jer će poslužiti u krivičnom postupku, potvrđeno je za DW u Opštinskom sudu u Sarajevu ali više informacija u cilju istrage nisu mogli dati.

Autor: Dragan Maksimović
Odg. urednica: Jasmina Rose