1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Od Balkana do Njemačke: Činjenice umjesto mitova

Ko može trajno ostati u Njemačkoj?

Mnogi ljudi s Balkana se nadaju da će u Njemačkoj imati bolji život. I dok izbjeglice iz Sirije ili Afganistana imaju bolje šanse da ostanu zauvijek, izgledi za Balkance su vrlo slabi.

Kakve su šanse ljudi iz država Zapadnog Balkana da dobiju azil u Njemačkoj?

Sve države zapadnog Balkana u Njemačkoj vode se kao takozvane sigurne zemlje porijekla. Već neko vrijeme su to Srbija, Makedonija i Bosna i Hercegovina, a od 1. novembra 2015. godine i Albanija, Kosovo i Crna Gora. Potražioci azila iz sigurnih zemalja porijekla imaju male šanse da dugoročno ostanu u Njemačkoj. Samo 0,2 odsto potražilaca azila iz zemalja zapadnog Balkana dobija pravo na azil u Njemačkoj i to uglavnom iz medicinskih razloga.

Šta je to "zemlja sigurnog porijekla"

Takve zemlje ne vrše progon vlastitih građana na političkoj osnovi niti praktikuju neljudske ili ponižavajuće kazne. Građane tih država ipak se ne može tek tako vratiti u domovinu. Svaki tražilac azila u Njemačkoj ima pravo da pred sudom i dokaže da je politički progonjen u svojoj zemlji. Zahtjev za azil građana iz tih zemalja se u pravilu odbija, osim ako ne postoje posebne okolnosti.

Ko može podnijeti zahtjev za azil u Njemačkoj?

U Njemačkom ustavu postoji odredba koja kaže da osobe koje su politički progonjene imaju pravo na azil. Politički progonjen je onaj ko je u svojoj državi iz političkih ubjeđenja toliko progonjen da mu je ugroženo ljudsko dostojanstvo. Siromaštvo ili nada u bolji život u Njemačkoj nisu dovoljni za dobijanje azila. Politički azil u Njemačkoj mogu da dobiju samo građani država koje se ne ubrajaju u države sigurnog porijekla.

Ko odlučuje o zahtjevu za azil?

Odluku donosi Njemački zavod za migracije i izbjeglice (BAMF). On procjenjuje da li je nečiji zahtjev opravdan, podnosiocu zahtjeva dodjeljuje status izbjeglice, ili dodnosi odluku da podnosilac zahtjeva nema pravo ni na jedno ni na drugo. Sve dok se ne donese odluka, podnosilac zahtjeva ima smještaj u izbjegličkom domu i nema pravo rada.

Šta se dešava ako zahtjev bude odbijen?

Ako zahtjev za dobijanje azila bude odbijen, a dotična osoba ne dobije ni status izbjeglice, ona mora da napusti Njemačku. Njoj prijeti prisilni povratak. Protiv te odluke može da se uloži žalba sudu. Sve do sprovođenja odluke o prisilnom povratku ili za slučaj da provođenje te odluke nije moguće, toj osobi se dodjeljuje boravak "trpljenja", takozvani Duldung.

Ko u Njemačkoj dobija status izbjeglice?

Izbjeglica nije isto što i migrant. To je osoba koja ispunjava određene uslove propisane Ženevskom konvencijom o izbjeglicama. Izbjeglica je onaj ko je zbog svoje rase, religije, nacionalnosti, političkog ubjeđenja ili zbog pripadnosti određenoj socijalnoj grupi morao da napusti svoju domovinu.

Ko je migrant?

Migrant je u principu svaka osoba koja se preseli na neko drugo mjesto - unutar svoje države ili izvan njenih granica. Migrant je obično onaj ko svoju državu napusti vlastitom voljom, a da se u njoj ne nalazi u opasnosti, kako bi, naprimjer, poboljšao uslove svog života.

Šta znači "Dablinska procedura"?

Njemačka ne odlučuje o svim zahtjevima za azil. Prema Sporazumu iz Dablina, unutar EU je za odluku o dodjeli azila u principu zadužena ona država na čiju je teritoriju prvo stupio onaj ko traži azil. Ukoliko je poznato koja je to država, onda Njemačka tražioca azila vraća u tu državu, a da uopšte ne razmatra njegov zahtjev.