1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ko može da pomogne američkoj vladi?

Prekid rada američke vlade samo je pogoršao stanje u kojem se nalazi američki Kongres. Teško je naslutiti odakle bi kompromis mogao da dođe, osim ako neko nov i veoma bitan ne stupi na scenu.

Panika se širi svjetskim medijima od kada je u utorak (1.10.) američka savezna vlada, prvi put poslije 17 godina, obustavila rad. Nakon sata i sata „hoda po žici“, američki Kongres nije uspio da okonča krizu budžeta. Njemački nedjeljnik „Špigel“ ocijenio je da je „supersila samu sebe paralizovala“, dok britanski „Gardijan“ posljednjih nekoliko časova pregovora opisuje kao „bizarne i nepredvidljive“.

Naizgled ubijeđena da republikanci blefiraju, američka vlada nije počela da planira prekid rada od 48 sati prije nego što je do toga zaista i došlo. Bilo je i određenog osjećaja samozadovoljstva na objema stranama, koji je samo pogoršao problem. Uostalom, tako napeti pregovori u vezi sa budžetom postali su godišnji ritual u Kongresu.

Barack Obama spricht im White House Rose Garden

Ljutiti i zabrinuti Barack Obama

Neizbežan ćorsokak

Iako se Bijela kuća možda čuvala za dogovor u posljednjem trenutku, neki posmatrači spolja vidjeli su šta se sprema. „Tako nešto je bilo neizbežno jer nijedna od dviju partija nije pokazala interes da se pronađe rješenje“, kaže profesor Vinsent Mišelo sa Instituta za političke nauke iz Liona. „Republikanci su morali da pokažu da se drže svojih principa. Oni su zaista htjeli da dokažu da se ova vlada rasipa i da njeno obaranje i nije tako loša stvar“, smatra profesor Mišelo.

U međuvremenu, demokrate takođe nemaju razloga da se povuku. „Strategija predsjednika Baraka Obame jeste da odgovornost za ekonomski sunovrat i za to što je relativno mala grupa ljudi držala vladu kao taoca, svali na republikance.“ U izvjesnom smislu, prekid rada je bio neophodan uvod u prave pregovore. „Dvije partije su vrlo, vrlo daleko jedna od druge, tako da niko ne zna šta bi to iznenada moglo da ih spoji“, dodaje Mišelo.

Pravi razgovori mogu da počnu

Teško je predvidjeti kako bi moglo da dođe do kompromisa, ali Mišelo ima ideju: to bi mogla da bude inicijativa koju bi podnio neki veoma bitan pojedinac. To bi moglo da krene ili od Mita Romnija, koji time ne rizikuje svoje predsjedničke ambicije, ili, što je još zanimljivije, od nekih budućih pretendenata na predsjedničku funkciju. „Postoji rizik, ali i moguća nagrada za to,“ smatra profesor Mišelo. „Rizik je u nastupu onog koji će da napravi kompromis sa opozicionom partijom, dok nagrada leži u reputaciji osobe koja je uspjela da usaglasi dvije partije. Trenutno čak 90 odsto Amerikanaca ima negativan stav prema Kongresu. Onaj koji učini Kongres bar malo funkcionalnijim, postaće heroj i unutar svoje partije, i u očima većine Amerikanaca.“

USA Haushaltskrise Shutdown Freiheitsstatue

Brojni turisti su ostali ispred Kipa sloboda

Drugim riječima, ovo je savršen trenutak za ambicioznog predsjedničkog kandidata da promijeni paradigmu političke debate u Sjedinjenim državama. Situacija je toliko zamršena, da samo jedna osoba ili grupa ljudi uz pomoć međuljudskih vještina može da ponudi rješenje.

Globalne posljedice?

Dokle god je obustava rada na snazi, ekonomija trpi sve više štete. U kompaniji koja se bavi ekonomskim procjenama, IHS Global Insajt, izračunato je da taj zastoj svakodnevno košta američku privredu 222 miliona evra. Ta procjena zasniva se na činjenici da je ukupni američki proizvod prošle godine bio oko 16 triliona dolara. Kako su mnoge evropske novine zabrinuto pisale, to bi moglo da ima posljedice po čitav svijet.

Nils Jansen, ekonomista sa Kilskog instituta za svjetsku ekonomiju ipak ne misli tako. „Pomalo je preuveličano reći da će to uticati na čitavu svjetsku ekonomiju, ali, ipak, to zavisi od toga koliko će ova situacija da potraje,“ rekao je on za Dojče vele. „Ako potraje tri i više nedjelja, onda bi svakako bi efekti mogli da postanu preteći.“ S obzirom da napetost između dviju suprotstavljenih stranaka svakodnevno raste, Jansen predviđa da prekid rada vlade ne bi trebalo da traje predugo.

Ali „strašni rok“ se sve više približava – 17. oktobar je dan kada će Sjedinjene države dostići granicu svog zaduženja. Američka vlada neće moći da pozajmljuje još novca osim ako se u međuvremenu ne donese neki privremeni zakonski akt. To suštinski znači da će američki centralna banka ostati bez zakonske moći da pozajmljuje novac kako bi popunila jaz između potrošnje i poreskih prihoda.

To se, za razliku od prekida rada vlade, zaista nikada ranije nije dogodilo, tako da su posljedice nepredvidljive, a tržišta samim tim nervoznija. „Kako se rok približava tako će se nervoza finansijskih tržišta vjerovatno povećavati“, očekuje Jansen: „Paralelno će rasti i neizvjesnost investitora u američkim kompanijama. To bi svakako moglo da se prenese na svjetsku ekonomiju.“

Autori: Ben Najt / Nevena Cukućan

Odgovorna urednica: Zorica Ilić