1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ko je sljedeći na Putinovoj listi?

Krim od prije nekoliko dana pripada Ruskoj Federaciji. Posmatrači se pitaju da li je Vladimir Putin bacio oko i na druge zemlje na periferiji Rusije.

Estonija, Letonija i Litvanija su zbog položaja na istočnoj obali Baltičkog mora, ali i zbog samog mora, nazvane Baltičke zemlje. Vlast nad ove tri zemlje je 1940. godine zauzeo Sovjetski savez. One su ujedno bile i prve tri zemlje koje su se 1991. godine odvojile od SSSR-a, proglasile nezavisnost i okrenule Zapadu. Ove tri zemlje su odavno članice EU i NATO-a. Ipak, ruska sijenka je odavno nadvijena nad regionom jer su Estonija, Letonija i Litvanija i dalje znatno zavisne od nafte i plina iz Rusije.

Rusija sa susjednim zemljama na koje je bacila oko

Rusija sa susjednim zemljama na koje je "bacila oko"

Estonija: Četvrtina od 1,3 miliona stanovnika ove države je ruskog porijekla. Ova zemlja je bogata šumom i ima više od 1.500 ostrva. Estonija se smatra zemljom koja je oskočna daska za internet poduzetnike.

Letonija: Za vrijeme Sovjetskog saveza je ova zemlja bila visoko industrijalizovana i kao magnet je privlačila ruske useljenike. Više od četvrtine stanovnika, a ima ih oko dva miliona, danas govori ruski jezik. Letonska privreda se uglavnom ogleda u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu.

Litvanija: Litvanija je sa svojih tri miliona stanovnika bila prva zemlja koja je proglasila nezavisnost od Sovjetskog saveza. Međutim, i danas postoje tijesne privredne veze sa Rusijom. Rusija je najveći trgovinski partner ove zemlje. Skoro 18 posto litvanskog izvoza odlazi u susjednu zemlju.

Susjedi EU

Tampon zonu između EU i Rusije čine Bjelorusija, Ukrajina i Moldavija. Bjelosrusija je već član ruske carinske unije, dok članstvo još uvijek izbjegavaju Ukrajina i Moldavija.

Bjelorusija: Nakon raspada Sovjetskog saveza je Bjelorusija proglasila nezavisnost 1991. godine. Od 1994. godine čeličnom rukom vlada Aleksander Lukašenko koji ne dozvoljava privatizaciju državne imovine i koji ima veliki interes od tijesnih odnosa sa Rusijom. Inače, u Bjelorusiji skoro i da nema preduzeća koje je u privatim rukama. Bjelorusija je ovisna o ruskoj nafti. Transport nafte i gas iz Rusije u Evropu se većim dijeom odvija preko Bjelorusije.

Dugogodišnja borba za samostalnost, ali i priključenje Rusiji

Dugogodišnja borba za samostalnost, ali i priključenje Rusiji

Ukrajina: Ako izuzmemo aktuelna dešavanja u vezi sa Krimom, onda se može konstatovati da je Ukrajina, kada je riječ o jeziku, istoriji i politici, duboko podijeljena zemlja. Ruski jezik je za skoro trećinu stanovništva maternji jezik. Istočni dio zemlje, na kojem se govori ruski jezi, pro-ruski je orjentisan. Ukrajina je važna Rusiji zbog snabdjevanja životnim namirnicama, a ujedno je i raskrsnica za izvoz ruskih energenata. Zemlja je važan snabdjevača vodom i strujom poluostrva Krim.

Republika Moldavija: U Moldaviji živi oko četiri miliona stanovnika. Zemlja je do 1940. godine pripadala Rumuniji sve dok je nije anektirao Sovjetski savez. Moldavija ima veliki potencijal za podjele unutar same zemlje, a posebno u regionima Pridnjestrovlje i Gagauzija. Pridnjestrovlje se nalazi na istoku zemlje uz granicu sa Ukrajinom i ima oko 200.000 stanovnika – etnička mješavina Moldavaca, Ukrajinaca i Rusa. 1990. godine, samo godinu dana prije raspada Sovjetsog saveza, Pridnjestrovlje je proglasilo nezavisnost od Republike Moldavije jer je postojao strah da će se Moldavija ponovo priključiti Rumuniji. Rusija je subvencionirala penzije u Pridnjestrovlju i finansirala trupe u regionu. U spornom referenduu 2006. godine se 97 posto stanovništva izjasnilo za priključenje Ruskoj Federaciji.

Gagauzija je druga autonomna oblast u Republici Moldaviji koja je nalazi pod ruskim uticajem. U regionu živi oko 155.000 ljudi, a većina su Gagauzi, etnička grupa turskog porijekla pravoslavne vjeroispovijesti. Na referendumu održanom početkom 2014. godine se radilo o tješnjim odnosima sa Rusijom kao i člastvu u Putinovoj Euroazijskoj uniji. Skoro 99 posto birača se izjasnilo protiv Sporazuma o asocijaciji i pridruživanju sa EU.

U nastojanju da uspostavi tješnji kontakt sa Republikom Moldavijom EU sa vladom pregovara o Sporazumu o asocijaciji i pridruživanju. Rusija želi obrnuto i poziva Republiku Moldaviju u članstvo Carinske unije.

Kakvaz

Države u kojim je Rusija pokazala svoju vojnu silu

Države u kojim je Rusija pokazala svoju vojnu silu

Kavkaski region je spoj Evrope i Azije i smatra se jezički i kulturno najraznovrsnijim regionom na svijetu, ali i žarištem konflikta. Za razliku od Azarbejdžana, većina država regiona u postsovjetskom vremenu privredno nije stala na svoje noge što je dovelo do velikih socijalnih nemira. Ruski uticaj na region je i dalje enorman. Najveći problemi se bilježe u Abhaziji, Južnoj Osetiji, Ingušetiji, Čečeniji i Dagestanu.

Abhazija: Abhazija je 1999. godine proglasila nezavisnost od Gruzije koja region i dalje smatra odpadničkim. Rusija pokušava iskoristiti svoj uticaj i za relativno kratko vrijeme investira novac u Abhaziju koja ima oko 250.000 stanovnika. Od 2010. godine su u Abhaziji stacionirane ruske rakete za protivazdušnu odbranu.

Južna Osetija: Južna Osetija je nakon što ju je Rusija priznala kao nezavisnu državu poslije rata u Gruziji 2008. godine još uvijek izolovana i od ruskog novca ovisna enklava. Nezaposlenost je visoka isto kao i cijene. Južna Osetija se godinama zalaže za ulazak u Rusku Federaciju. Region ima oko 70.000 stanovnika.

Ingušetija: Ingušetija je autonomna republika unutar Ruske Federacije. Većina od oko 400.000 Inguša su muslimani. Važnu ulogu u društvu ima plemensko porijeklo.

Pogledajte video 01:44

Istorija poluostrva Krim

Čečenija: Čečenija je nezavisnost od Rusije proglasila 1991. godine. Tri godine kasnije je Kremlj poslao trupe kako bi ponovo uspostavio svoj autoritet. Uslijedio je prvi čečeski rat u kojem su poražene ruske snage. Rat je trajao do 1996. godine. Ruske trupe se u Čečeniju vraćaju 1999. godine. Bez obzira na ruske finansijske injekcije za obnovu, nezaposlenost i siromaštvo su rasprostranjeni u cijeloj zemlji. U Čečeniji živi oko 1,25 miliona ljudi.

Dagestan: Dagestan je kao i Ingušetija i Čečenija autonomna republika unutar Rusije u kojoj uglavnom žive muslimani. Iako je 3,5 posto od ukupno tri miliona staovnika ruskog porijekla, ruski jezik je službeni jezik. Glavni industrijski sektori su proizvodnja nafte i gasa kao i ribolov. Vlasti u zemlji su lojalne Moskvi, ali i veoma korumpirane.

Autori: John Blau / Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Željka Telišman

Audio i video zapisi na tu temu