1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Ko je odgovoran za ubistvo Estemirove?

Dokaza o umiješanosti čečenskog predsjednika u ubistvo Natalije Estemirove nema, ali ima dovoljno razloga za sumnju, komentira danas (17.07.) njemačka štampa ubistvo čečenske aktivistice za zaštitu ljudskih prava.

default

Natalija Estemirova je nakon što je oteta u Čečeniji pronađena mrtva u Ingušetiji

Ubistvo Natalije Estemirove, čečenske aktivistice za zaštitu ljudskih prava, tema je brojnih komentara u njemačkoj štampi.

Russland Präsident Dimitri Medwedew Rede zur Nation in Moskau

Dobar znak, ali ne i dovoljan (Dmitrij Medvedev)

„EU i SAD nisu bili prvi koji su se uzbudili zbog ovog ubistva. Bio je to ruski predsjednik Dmitrij Medvedjev čiji je ton pokrenuo međunarodno zgražavanje – barem jedna mala utjeha. Bio je to i znak da i u Rusiji nema dvojbe kada je riječ o zakonima pravne države. Ipak, samo to je premalo kako bi se zaista stvorila nada u zemlji u kojoj su slična djela ovome još uvijek nekažnjena. Medvedjev želi konačno učvrstiti pravnu državu. No, izgledi da je on u tom smislu blizu uspjeha su loši. A kada je riječ o Kavkazu to važi još i više,“ komentira Sueddeutsche Zeitung.

Moskva snosi odgovornost

Frankfurter Rundschau komentira ulogu čečenskog predsjednika Kadirova kojeg su u Organizaciji za zaštitu ljudskih prava, za koju je ubijena Estemirova radila, optužili da je odgovoran za ovo ubojstvo:

Tschetschenien Präsident Ramsan Kadyrow

Ramzan Kadyrov - Izvršitelj volje Moskve

„Prije nego što se dokaže drugačije on njega se mora smatrati nevinim. On ima motiv, također ima izvršitelje koji su poslušni i bezkrupulozni. Po tome je sumnja opravdana, kako je to rekao Oleg Orlow, direktor Organizacije za zaštitu ljudskih prava Memorijal: „Kadirov je odgovoran za ovo ubistvo“. To, naravno, nije dokaz, ali razloga za sumnju ima dovoljno. Ova okolnost dugoročno diskreditiraja režim. To nije sve. Kadirova ja na vlast doveo Vladimir Putin. Kadirov je izvršitelj onoga što Moskva želi u Čečeniji. Stoga vladajuće strukture u Kremlju snose političku odgovornost. Njemačka kancelarka Angela Merkel trebala je to mirno puno jasnije reći jer zašto inače služi dijalog ako u njemu neće biti veoma otvorenih riječi,“ pita se Frankfurter Rundschau.

Švicarski narodnjaci protiv dolaska Balkanaca

NZZ piše o tome da će i Švicarska u slučaju da Vijeće EU prihvati prijedlog Europske komisije o liberalizaciji viznog režima za građane Srbije, Crne Gore i Makedonije, na osnovu Šengenskog sporazuma također ukinuti vize.

„Švicarska narodna partija, međutim, se izjašnjava protiv „neograničenog useljavanja sa Balkana“ i zahtijeva od parlamenta da zadrži vizni režim. Useljavanje, međutim, nije predmet rasprave, već boravak u zemlji koji može trajati najviše tri mjeseca. Ograničene posjete se naravno prilikom povećanja broja ulazaka u neku zemlju mogu zloupotrebljavati,“ piše Neuer Zuercher Zeitung.

U prošloj godini je, kako navodi NZZ, Švicarska izdala 17 900 viza srbijanskim građanima, dok je 1 200 zahtjeva odbijeno. Makedonskim građanima je izdano 6 600 viza, a 1 100 je odbijeno. „Veliko povećanje dolazaka u zemlju nakon što budu ukinute vize se u svakom slučaju ne očekuje. Štembilj u pasošu bi i dalje mogao omogućiti primjerice prilikom policijske kontrole provjeru dužine boravka u zemlji,“ navodi list.

NZZ podjseća da su vize hrvatskim građanima ukinute još 1997. godine. Kada je riječ o građanima BiH o početka jula postoje izvjesne iznimke, a u okviru nastojanja za ostvarivanjem sveobuhvatne suradnje na polju migracija mora se i BiH i Kosovu prije ili kasnije izaći u susret kada je riječ o vizama kako bi se osigurala suradnja u borbi protiv ilegalnih migracija, piše list.

Autor: Zorica Ilić

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić