1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Ko je jamio, jamio je

U Sarajevu bi početkom septembra trebalo da bude održan sastanak Komisije o provedbi Sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ, a jedna od centralnih tema bit će zajednički novac deponiran u mješovitim bankama.

Kako podijetili nasljedstvo nekadašnje Jugoslavije?

Kako podijetili nasljedstvo nekadašnje Jugoslavije?

Pitanje nasljeđa imovine bivše SFRJ otvoreno je još raspadom nekadašnje zajedničke države, no tek je 2001. godine potpisan Sporazum o sukcesiji, odnosno podjeli imovine koju su koristile bivše jugoslovenske republike. U procesu sukcesije najdalje se otišlo u podjeli državne imovine, dok je podjela diplomatsko-konzularnih predstavništava samo djelimično riješena. I dalje je sporno pitanje vojne imovine.

Pomoćnik ministra finansija BiH za pitanja sukcesije Zenit Kelić vjeruje da će na sastanku biti riječi o zajedničkom novcu republika bivše države, koji je bio deponiran u mješovitim bankama. "U Sporazum o sukcesiji ušla su sredstva od 645 miliona dolara, da bi se na kraju ispostavilo da je od toga ostalo svega 58 miliona, odnosno da je nestalo čak 587 miliona dolara. BiH je trebalo pripasti 15,5 posto, što je oko 100 miliona dolara", kaže Kelić za Deutsche Welle.

Gdje su pare?

"Informacije o nestalom novcu trebala bi imati Srbija jer je ona vodila račune bivše Narodne banke Jugoslavije", smatra Kelić. "Računi pokazuju da je dosta tih sredstava utrošeno za vrijeme vladavine bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića i to je poglavlje jako teško zatvoriti, vjerovatno iz političkih razloga", kaže Kelić.

Symbolbild Spenden

Države nasljednice riješavat će i pitanja privatne i društvene svojine. Radi se, prije svega, o filijalama firmi na teritoriji drugih republika, raznim objektima i stanarskom pravu. Također, ostalo je neriješeno pitanje arhiva i kulturnih dobara. Bivše jugoslovenske republike trebalo bi da podijele i 123 diplomatsko-konzularna predstavništva, a do sada je postignut dogovor o 44 objekta.

Sporo se dogovara, a još sporije provodi dogovoreno

Zagrebački politički analitičar Davor Djenero podsjeća da građane u BiH i Hrvatskoj najviše zanima devizna štednja u Ljubljanskoj banci. "Vidite da su države nešto malo uspješnije samo kada se radi o rješavanju državnih interesa. Tako se malo efikasnije rješavaju pitanja diplomatsko-konzularnih predstavništava, ali kad dođemo na teren koji direktnije pogađa građane, tu se pomaci ne vide", ističe Djenero.

Kopredsjednik Igmanske inicijative za Srbiju Aleksandar Popov kaže da je sukcesija samo jedno od otvorenih pitanja koje opterećuje odnose između balkanskih država. "Prosto je nevjerovatno koliko sporo ide dogovor oko toga i koliko se sporo primjenjuje ono što je dogovoreno. Od učesnika sarajevskog sastanka se očekuje da idu korak dalje, da postignu dogovor koji bi mogao zadovoljiti sve strane", kaže Popov.

Uskoro ponovo zajedno - u Europskoj uniji?

Uskoro ponovo zajedno - u Europskoj uniji?

Ko je bolje prošao?

Razloge sporog rješavanja ovog problema treba tražiti i u nedostatku političke volje, smatra Popov. "Imamo i te periodične izbore koji usporavaju stvari, a imali smo i zastoj u normaliziranju međusobnih odnosa nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, kada je došlo do zamrzavanja skoro svih razgovora između Srbije i država u regiji koje su priznale Kosovo", podsjeća Popov.

"Da li zbog stanja u BiH, periodičnih izbora, prilika na Kosovu ili drugih balkanskih nesporazuma, proces sukcesije mogao bi nadživjeti naš vijek", kaže Davor Djenero, ističući da su u boljoj poziciji bili oni koji su tu imovinu kontrolirali i vremenom je potrošili, nego oni koji su je stvarali. "Na kraju ćemo se morati pomiriti sa onom parolom koja se javljala u Hrvatskoj, a koju će i u BiH vjerovatno dosta lako razumjeti, posebno u Hercegovini, a to je ona parola 'ko je jamio, jamio je'", kaže Djenero.

Autor: Samir Huseinović

Odg. ur.: Zoran Arbutina