Max-Planck-Forschungspreis

Lajpcig, Max-Planck-Institut, Odjel za evolucionu antropologiju. Pokusni kunići su djevojčica Greta, stara dvije i po godine i Frodo, šimpanza iz lajpciškog zoološkog vrta. Esther Herrmann, naučnica u odjelu za Psihološki razvoj želi uz pomoć Grete i Frode napraviti test i vidjeti da li se i kako čovjek po inteligenciji razlikuje od majmuna.

Prvi zadatak: računanje. Ko je u stanju da prepozna, koja je količina kockica na tanjiru veća. Naučnica Ester Hermann stavlja pred Gretu dva plastična tanjira. Na jednom su dvije, na drugom šest kockica. Greta treba da izabere tanjir na kojem je više kockica. Jasan zadatak, brza reakcija. Greta, ne oklijevajući, uzima tanjir sa šest kockica.

Sada je na redu šimpanza Frodo. Umjesto kockica, ona na tanjiru dobija grožđice, kojima teško može da odoli. I Frodo automatski uzima tanjir sa više grožđica. Rezultat: Čovjek i majmun su podjednako dobro položili test.

Frodo "ušio" Gretu u pecanju

Slijedi test broj 2: Ko je u stanju da uz pomoć štapića upeca bananu, koju ne može dohvatiti rukom? U ovom testu je šimpanza Frodo bolja od čovjeka, odnosno djevojčice Grete, kojoj nije pošlo za rukom da obavi složeni zadatak.

Ista inteligencija?

Naučnica iz Lajpciga provela je preko stotinu istraživanja i testova sa djecom i šimpanzama. Rezultati su pokazali da su šimpanze imale podjednako dobre rezultate kao i dvoipogodišnja djeca. Da li to znači da djeca i šimpanze imaju istu inteligenciju?

"Ne znači", pojašnjava Esther Herrman. "Razlike nastupaju kada se radi o sposobnostima komunikacije." Ona pokazuje na dvije preokrenute neprozirne čaše. Greta je odmah shvatila da treba da pronađe sakriveni komadić banane. " Ona je odmah razumjela moju gestu i pokazivanje prstom kao uputu gdje se nalazi banana", kaže njemačka naučnica.

Za razliku od Grete, šimpanza Frodo to nije u stanju. Ona je nasumice okretala čaše, dok slučajno nije pronašla onu ispod koje se nalazi komadić banane. Dakle, na polju komunikacije, majmun je nedvosmisleno nesposobniji od čovjeka.

"To nije slučajnost", kaže Monika Keller sa Max-Planck-Instituta. "Ljudi su na specijalan način upućeni jedni na druge i to uče od djetinjstva", kaže ona. "Kada roditelji nešto pokazuju, dijete to prati pogledom. Čini se da je to karakteristika čovjeka."

Umjetnost imitiranja

Ljudi su dakle pametniji od šimpanzi. Ali u čemu je njihova intelektualna nadmoć? Do sada se stalno govorilo da su ljudi načelno inteligentniji, jer je ljudski mozak tri puta veći od mozga šimpanze. Ali, to nije tačno.

Na koji način se kognitivne sposobnosti majmuna razlikuju od čovjekovih, do sada niko nije otkrio. Stoga je Esther Herrmann razvila test inteligencije, podesan i za čovjeka i za majmuna. Ona je napravila 16 zadataka, na kojima je sistematski ispitala kognitivne sposobnosti djece i majmuna.

Uzela je cijev od pleksiglasa i unutra stavila komadić banane. Kako ga izvaditi? Pokazala je Greti kako da izvadi komadić banane i ona je to uspješno ponovila. Šimpanza Frodo ništa nije ukapirala i frustrirano sa pleksiglasom skače po sobi.

Šimpanzama ne treba socijalna inteligencija

Ljude od majmuna razlikuje specijalna forma inteligencije, koja se naziva socijalna inteligencija. Psiholog Monika Keller: "Ljudi tokom razvoja stiču sposobnost da se udube u druge ljude i razumiju ono što oni misle. Time i sami sebe bolje razumiju, ocjenjuju i procjenjuju ponašanje drugih. Za čovjeka su to prirodne osobine".

Pouka: Ljudi nisu inteligentnije od majmuna. Ali posjeduju drugi vid inteligencije. One, koja se ispoljava kod malog djeteta. Ono bez imalo muke uči komunicirajući sa drugima, gledajući druge i imitirajući ono šta oni rade.

Autor: Klaus Dartmann/Jasmina Rose

Odg. ur.: A. Slanjankić