1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Ko je bliži BiH i Hrvatskoj: Slovenija ili Azerbejdžan?

Generalna skupština UN-a nije izabrala nasljednicu za BiH u Vijeću sigurnosti. Odlučuje se između Azerbejdžana i Slovenije. „Utakmica“ je prekinuta a rezultat će se znati u ponedjeljak. Kako su glasale zemlje ExYu?

default

Generalna skupština UN-a

U petak su već u prvom krugu glasanja u Generalnoj skupštini izabrane tri od ukupno pet novih nestalnih članica Vijeća sigurnosti(VS). Time su trebala biti popunjena mjesta za Bosnu i Hercegovinu, Brazil, Gabon, Libanon i Nigeriju, koje odlaze krajem godine. Sve pomenute zemlje članice UN-a predstavljaju pet regionalnih grupa: Istočnoeuropsku, latinoameričku, karipsku, afričku i azijsko-pacifičku. Iz tih grupa se svake godine u ovo doba bira po pet novih, od 10 nestalnih članica Vijeća sigurnosti. Uz stalnu petorku: SAD, Veliku Biritaniju, Francusku, Rusiju i Kinu, Vijeće i dalje broji ukupno 15 država u svom članstvu. «Veto klub» stalnih pet članica, od samog osnutka UN-a prije 66 godina, ne podliježe reizboru.

I ovaj put, u prvom krugu glasanja skupine latinoameričkih i karipskih zemalja glatko je izabrana Gvatemala, sa čak 191 glasova. Guatemala će od 1. prvog 2012 „sjediti u brazilskoj stolici“ u Vijeću sigurnosti. Iz grupe azijskih zemalja, relativno lako, osvojivši u prvom krugu glasanja potrebnu dvotrećinsku većinu od 129 glasova, izabran je Pakistan, koji je bio u konkurenciji sa Kirgistanom. Pakistanski su diplomati nakon objavljivanja rezultata trijumfalno ustali sa svojih sjedala, reagujući kao da je njihov nacionalni tim u kriketu pobijedio u meču decenije.

UN Generalversammlung in New York Sheikha Haya Rashed Al Khalifa

Borba za mjesto nestalne članice u Vijeću sigurnosti

«Kako i ne bi, kad ćemo godinu dana sjediti pored našeg glavnog rivala Indije», izjavio je za Deutsche Welle, UN-ov dopisnik pakistanskog dnevnika „Dawn“ (Zora) Masood Haider. Indiji, uz Južnu Afriku, Kolumbiju, Njemačku i Portugal, preostaje još puna godina dana članstva u Vijeću sigurnosti, do kraja 2012. „To se rijetko dešava. Indiji ćemo moći parirati i na diplomatskom polju», dodaje sportski raspoloženi Haider.
Uzbuđenje je već bilo počelo rasti kada je u prvom krugu za dva mjesta iz afričke skupine zemalja od tri kandidata, Maroka, Mauritanije i Togoa, izabran samo Maroko s 151-im glasom. A kako niti Mauritanija sa 98 glasova, niti Togo sa 115, nisu u prvom krugu osvojili potrebnu dvotrećinsku većinu, glasalo se ponovo, sve do trećeg kruga. Tada je Togo konačno pobijedio, osvojivši 131 glas.

Nepredvidljiva istočna Evropa

U istočnoevropskoj skupini, u kojoj je i BiH, vodila se bitka najprije između Slovenije i Mađarske. Kao „outsider“ pojavio se iznenada Azerbejdžan i u samom startu počeo koristiti rivalstvo Ljubljane i Budimpešte. Kada je u prvom krugu Slovenija dobila 67, a Mađarska svega 52 glasa, Azerbejdžan je neočekivano izbio u prvi plan sa 74 glasa. Mađarska je tako otpala već u prvom krugu, a Slovenija i Azerbejdžan su otpočeli iscrpljujući megdan.

Već u narednoj rundi glasanja Slovenija je povela sa 97 glasova, očito s nekim glasovima zemalja koje su prethodno glasale za Mađarsku. Ali, i Azerbejdžan je uknjižio solidnih 90 zemalja podrške. Bilo je međutim jasno da Slovenija neće uspjeti da već u drugom krugu porazi Azerbejdžan, kome na početku niko nije davao velike šanse.
Potom je počela drama: „Nismo glasali za Sloveniju, jer smo naprosto imali razmijenjenu notu u kojoj smo svoj glas obećali Mađarskoj“, kaže za DW, hrvatski veleposlanik Ranko Vilović. I pored otvorenosti, Vilović nije odao kako je Hrvatska glasala u nastavku, birajući između prvog susjeda Slovenije ili dalekog Azerbejdžana. Prema diplomatskim izvorima, Hrvatska nije glasala za Sloveniju i zbog niza drugih razloga, uključujući“vraćanje duga“ Ljubljani koja nije podržala Zagreb za članstvo u Vijeću sigurnosti, na glasanju 2007, kada je Hrvatskoj rival bila Češka.

Neizmireni diplomatski dugovi

Slično se dogodilo i sa BiH, koju Slovenija početkom 2009. također nije odmah podržala za članstvo u Vijeću sigurnosti. Kroničari zbivanja u UN-u bilježe, kako je tada Ljubljana podržala Poljsku, koja je prije odustajanja od utrke, bila rivalka Bosni i Hercegovini. Među bivšim jugoslovenskim republikama „neizmirene“ diplomatske račune imala je i Makedonija, koju je Ljubljana 1997. porazila u utrci za nestalno članstvo u Vijeću sigurnosti. Odnosi su kasnije izglađeni, ali Skopje taj poraz nije zaboravilo.

UN Hauptquartier in New York

Sjedište UN-a u New Yorku

Ambasador Makedonije u UN-u Pajo Avirovik je uoči ulaska na popodnevni nastavak glasanja, na kome se trebalo odlučiti između Azerbejdžana i Slovenije, na naš upit kome će Makedonci podariti svoj glas, uz osmjeh samo rekao: «Pa zna se»! Pretpostavka je da je za Sloveniju u prvom krugu glasanja od bivših jugoslovenskih zemalja glasala Srbija, dok se se za Crnu Goru to gotovo pouzdano može potvrditi. „Crna Gora slijedi princip da svoje glasove za sva tijela UN-a dajemo zemljama bivše Jugoslavije, pa Slovenija nije izuzetak“, rekao je za DW ambasador ove zemlje u UN-u Milorad Šćepanović.

Jedino su Bosanci bili već tradicionalno šutljivi oko svojih namjera i glasova. Ne spominjući niti jedan razlog, niti staru deviznu štednju Ljubljanske banke, veleposlanik BiH u UN-u Ivan Barbalić, niti iko od njegovih suradnika, nisu željeli komentirati kome će BiH dodijeliti glas. Pa ipak, jedan je visoki dužnosnik Ministarstva vanjskih poslova BiH u New Yorku progovorio. On je za multimedijalnu agenciju „Webpublicapress“ rekao, kako je Sarajevo sa Budimpeštom, odavno izmijenilo diplomatske note podrške, te da će BiH glasati za Mađarsku.

Svi pomalo gubitnici

„Mi smo svi u ovome pomalo gubitnici“, kaže za DW ambasador Crne Gore pri UN-u Šćepanović, prisjećajući se jačine bivše zajedničke jugoslovenske diplomacije u kojoj je nekada služio. Dodaje da se uz dužni respekt prema Azerbejdžanu, trebamo upitati, kako nam je to uopće Azerbejdžan na evropskoj mapi odjednom bliži od Slovenije?!
U međuvremenu, u iscrpljujućem osmom po redu krugu glasanja, niti Azerbejdjan, koji je osvojio 113, niti Slovenija, koja je u međuvremenu spala na 77 glasova, nisu uspjele osvojiti dvotrećinsku većinu od 128 glasova. Zato je predsjedavajući 66. Zasjedanja Generalne skupštine UN-a, katarski diplomata Nassir Abdulaziz Al-Nassir, nakon što je «potrošio svo dozvoljeno vrijeme», u petak navečer okončao glasanje. O tome da li će Bosnu i Hercegovinu na samom startu naredne 2012, zamijeniti Azerbejdžan ili Slovenija, odlučit će se u ponedjeljak (24.listopada).

„Možda će se Slovenija u prvom narednom krugu čak i predati, jer Azerbejdžan je sada izraziti favorit. Valja računati i na 'islamski faktor', koji u Vijeću sigurnosti traži da osigura i podršku Palestini, kojoj treba još devet glasova za priznanje u UN-u. A sa Azerbejdžanom bi to možda bilo lakše“, kaže za Deutsche Welle Walter Pfaeffle, novinar austrijske novinske agencije (Austrian Press Agentur), koji je pratio izbore u UN-u.
Ako Azerbejdžan, narednih dana ne uspije u nastavku istisnuti Sloveniju iz utrke za preostalo jedno mjesto u Vijeću sigurnosti, stvar bi se mogla produžiti u nedogled. "To teoretski znači da ako dvoboj između Slovenije i Azerbejdžana bude neodlučan, onda istočnoeuropska skupina zemalja može ponovo predložiti Hrvatsku za članstvo u Vijeću", kaže kroz smijeh, ali ne manje ozbiljno hrvatski veleposlanik Vilović. Čini se ipak da najveće šanse za sada ima Azerbejdžan.

Autor: Erol Avdović
Odgovorna urednica: Jasmina Rose

Preporuka redakcije