1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ko je bio Vagner?

22. maj 2013

Dva vijeka od rođenja Riharda Vagnera ne obilježava se samo u svijetu muzike. Vagner je bio jedan od najuticajnijih Nijemaca 19. stoljeća. Samo se još o Isusu Hristu i Napoleonu Bonaparti više pisalo.

https://p.dw.com/p/18boO
Die Büste des deutschen Komponisten Richard Wagner (1813-1883) steht in einer Holographie am 11.03.2013 im Stadtgeschichtliches Museum in Leipzig (Sachsen). Das Museum zeigt vom 13.03.-26.05.2013 aus Anlass des 200. Geburtstages des in Leipzig geborenen Komponisten eine Ausstellung unter dem Titel "Wagnerlust & Wagnerlast". Foto: Peter Endig/dpa +++(c) dpa - Bildfunk+++
Richard Wagner HolographieFoto: picture-alliance/dpa

Na svoj 200. rođendan Rihard Vagner i dalje polarizuje. Neki ga vide kao genijalnog stvaraoca, drugi ga odbacuju zbog njegovih antisemitskih spisa. Vagner je bio i egoista, koji se beskrupulozno „grebao“ od savremenika. U svakom slučaju, njegove opere se izvode više nego ikad.

Vagner je rođen 22. maja 1814. u građanskoj porodici: otac, Karl Fridrih Vagner, bio je pisar u policiji, majka Johana Rozine Vagner, rođena Pec, ćerka pekara. Dječak sa krštenim imenom Vilhelm Rihard Vagner u početku je htio da postane pjesnik, ali nakon što je sa 16 godina prisustvovao izvođenju Betovenove opere „Fidelio“, požilo je da bude kompozitor.

Richard und Cosima Wagner
Rihard und Kozima Vagner

Bjekstvo i besparica

Još 1831, dok je studirao muziku, razvio je plan da napiše prvu operu. Sam je napisao tekst, pristup koji je zadržao cijelog života. U dvadesetoj godini, Vagner je vodio pozorište u Magdeburgu. Riga i Pariz su sljedeće stanice kompozitora kojeg nije držalo mjesto i kojem su oni kojima je dugovao novac, vječito bili za petama.

U Parizu počinje da se zanima sa revolucionarne, ljevičarske pokrete tog vremena. Godine 1842. seli se u Drezden. U isto vrijeme radio je na nekoliko komada i stvarao viziju „sveukupnog umjetničkog dela“ u kojem se stapaju poezija, muzika i radnja.

Zašto nas Vagnereovo djelo i danas zanima? Njegova praunuka Katarina Vagner ima objašnjenje: „Upravo u djelima Vagnera, radi se o osnovnim elementima ljudskog postojanja i osnovnim emocijama kao što su ljubomora, moć, ljubav, mržnja. Naravno, to su stvari koje će uvijek biti aktuelne, sve dok postoji čovječanstvo.“

Katharina Wagner in einem DW Interview
Katarina VagnerFoto: DW

Revolucionar i preljubnik

U maju 1849, Vagner je učestvovao u „Majskom ustanku u Drezdenu“, nakon čega je za njim izdata potjernica, a on je morao da napusti Njemačku. Godine 1864. kompozitor je ponovo u Njemačkoj, očajan, u finansijskim teškoćama, blizu samoubistva. U tom trenutku, dok je bio na dnu, stiže mu pismo 18-godišnjeg bavarskog kralja Ludviga II, koji od tada postaje njegov mecena i rješava ga finansijskih problema.

Poslije nekoliko ljubavnih veza prije i poslije smrti supruge Mine, Vagner u Tribšenu, kod Lucerna, živi sa Kozimom, ćerkom Franca Lista i suprugom dirigenta Hansa fon Bilova, inače njegovog prijatelja, jednog od Vagnerovih najvatrenijih ljubitelja, koji je dirigovao na premijeri „Tristana i Izolde“. Par je izrodio troje djece, prije nego što su se vjenčali.

Bajrojt i Venecija

U bavarskom gradu Bajrojtu, Vagner je pronašao mjesto gdje je mogao da ostvari svoje vizije: daleko od kulturne scene velikih gradova – u zgradi koju je sam projektovao – publika će moći da se u potpunosti fokusira na proučavanje odnosa muzike i scenske radnje. To se dogodilo prvi put u avgustu 1876, na premijeri Vagnerove operske tetralogije „Prsten Nibelunga“. Rihard Vagner umro je 13. februara 1883. u Veneciji.

Zašto nas Vagner fascinira? On je jedan od najuticajnijih kompozitora u istoriji. Njegova pozno-romantična muzika još uvijek nas uzbuđuje. Vagner je želio da revolucionizuje pozorište i operu, sam je bio upleten u političku revoluciju, a kasnije se poistovijetio sa njemačkim nacionalnim strujanjima. Da li je bio socijalista? Nacionalsocijalista? Šta kažu njegovi obimni zapisi o tome? Kako ih treba tumačiti? Za svaku hipotezu kompozitora može se naći i antiteza. Šta govori njegova muzika? Da li su i u njoj, kao u spisima, sadržane antisemitske ideje? To je i dalje sporno.

Richard-Wagner-Festspiele Bayreuth Ring des Nibelungen
Prsten Nibelunga u BajrojtuFoto: picture-alliance/dpa

Dirigent Kristijan Tieleman smatra da takve rasprave nemaju smisla: „Muziku ne možete da politizujete. To je oduvijek bio veliki nesporazum. Izbor tempa u 'Majstoru pjevaču iz Nirnberga' nema nikakve veze sa politikom. Ako izbor izvršite misleći na politiku, onda je to šteta ili potpuno pogrešno.“

Za šta se Vagner zalagao? Na kraju krajeva, samo za sebe.

Autori: Rik Fulker / Dijana Roščić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić