1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ko bi s kime nakon izbora?

Posljednja ispitivanja javnog mnijenja uoči saveznih parlamentarnih izbora pokazuju da će Angela Merkel ostati njemačka kancelarka. Vjerojatno je još jedino otvoreno pitanje s kime će dijeliti vlast.

Tri dana uoči saveznih parlamentarnih izbora (22.9.) u poštanskim sandučićima milijuna njemačkih građana nalazilo se pismo potpisano sa "Angela Merkel, savezna kancelarka i predsjednica CDU-a". U njemu stoji: "Ako želite da ja i dalje budem Vaša kancelarka, onda Vas molim da u nedjelju izađete na birališta i oba glasa dadete CDU-u." Taj skupi predizborni potez je Merkeličin odgovor na kampanju njezinog koalicijskog partnera Slobodne demokratske stranke (FDP). FDP, naime, nakon katastrofalnog poraza na pokrajinskim izborima u Bavarskoj agresivno poziva birače Kršćansko-demokratske unije (CDU) da svoj drugi glas daju liberalnim kandidatima kako bi oni uspjeli prijeći izborni prag od pet posto. No, iz središnjice CDU-a poručuju: "Svatko se bori za sebe."

CDU, CSU i FDP bi najradije nastavili saradnju kao i do sada

CDU, CSU i FDP bi najradije nastavili saradnju kao i do sada

Jer, Angela Merkel je u krajnje povoljnoj situaciji: njezina stranka bi, prema anketama, trebala dobiti skoro 40 posto glasova. To znači da si može izabrati koalicijskog partnera i da nije ovisna o liberalima. Ako liberali ne uđu u parlament, moguća je koalicija sa socijaldemokratima. Doduše, i Merkel i njezin socijaldemokratski protukandidat Peer Steinbrück uvijek su iznova ponavljali kako ne žele tzv. veliku koaliciju. No nakon izbora sve je moguće.

Matematički gledano - sve je moguće

Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) i njezin manji partner stranka Zeleni prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja mogu zajedno osvojiti svega 36 posto glasova. Zato je najvjerojatniji ishod izbora koalicija CDU-a i SPD-a, koju politički analitičari ne priželjkuju, ali ju zato očito žele birači. SPD se interno već priprema za "dan poslije", za koaliciju sa CDU-om i njegovom sestrinskom strankom, bavarskim CSU-om. Ta je koalicija već vladala Njemačkom od 2005. do 2009. godine.

No socijaldemokrati bi teoretski mogli ostvariti većinu u parlamentu ako bi ušli u koaliciju sa Zelenima i Ljevicom. No i Zeleni i SPD kategorički odbijaju tu mogućnost uz obrazloženje da Ljevica "nije sposobna za sudjelovanje u vladi". Pri tome se podsjeća da je Ljevica do sada uvijek glasovala protiv mjera za spašavanje eura, da namjerava povući sve njemačke vojnike koji sudjeluju u međunarodnim operacijama te da želi raspustiti NATO. Uza sve to, kažu kritičari, ta stranka je zbog svojih brojnih struja i radikalnog stranačkog krila jednostavno neuračunjiva.

Matematički gledano, bila bi moguća i koalicija CDU-a sa Zelenima. No, njihovi su programi tako različiti, da taj "brak iz interesa" sigurno ne bi dobro završio.

Birači žele veliku koaliciju

CDU i SPD: Brak iz nužde?

CDU i SPD: "Brak iz nužde"?

Ankete pak pokazuju da bi biračima najdraža bila velika koalicija CDU/CSU i SPD-a na čelu s kancelarkom Merkel, jer smatraju da bi takva vlada bila najkompetentnija kada se radi o socijalnoj pravdi i spašavanju eura. Za kancelarku ta bi konstelacija bila povoljna i zbog odnosa snaga u drugom domu njemačkog parlamenta Bundesratu. Ondje naime većinu imaju socijaldemokrati i Zeleni. Ako bi kancelarka ušla u koaliciju sa SPD-om, bila bi sigurna da njezina politika neće nailaziti na stalni otpor Bundesrata.

Naravno, Angela Merkel i dalje javno ističe kako najradije želi vladati zajedno s liberalima, kao i do sada. Na pitanje ne bi li to bilo problematično, s obzirom na tijesnu većinu koju bi tada imala, Merkel uporno odgovara da takva situacija nije ništa novo u Njemačkoj i da je do sada uvijek dobro funkcionirala.

A što da drugo i kaže uoči izbora? No o budućim koalicijama na kraju će ionako odlučiti birači.

Autori: Bernd Gräßler/Andrea Jung-Grimm

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić