1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Ko želi da zabiberi Ulcinjskoj solani?

Crnogorski tajkun Veselin Barović želi da proda Solanu u Ulcinju za 257 miliona evra, za svotu koja je 300 puta veća od one za koju je to preduzeće kupio prije osam godina! Njegov naum naišao je na oštra protivljenja.

Ulcinjska Solana je potencijalni izvor ogromne zarade za njenog vlasnka

Ulcinjska Solana je potencijalni izvor ogromne zarade za njenog vlasnka

Solana je već decenijama simbol Crne Gore i najveće stjecište ptica na istočnom Jadranu. Scenario prodaje je očekivan od 2004. godine kada je Barović na berzi, obveznicama stare devizne štednje za oko 800 hiljada evra, kupio jedinu crnogorsku fabriku soli. Jer, svi su znali da tog bliskog prijatelja bivšeg crnogorskog premijera Mila Đukanovića svakako ne interesuje proizvodnja slanih kristala na prirodan način, uz pomoć sunca i vjetra, kako se to radi u Solani od 1934. godine, već samo mogućnost da proda zemljište te kompanije od preko 15 miliona kvadratnih metara u zaleđu Velike plaže u Ulcinju.

Država pomogla tajkunu

Suštinski, Baroviću je to omogućila crnogorska vlada. Ona je, naime, u samom finišu donošenja Prostornog plana Crne Gore 2008. godine izvršila prenamjenu zemljišta Solane iz industrijskog u gradsko-građevinsko, što znači da je tom crnogorskom tajkunu dopušteno da tamo gradi turističke komplekse, marine i golf-terene. Takođe, Baroviću je nedavno oduzeta koncesija za korišćenje morske vode, pa sada ima izgovor da više ne može proizvoditi so.

Godinama ranije, Barović i njegov „Eurofond“ su ovo preduzeće planski otjerali u stečaj i rastjerali većinu zaposlenih. U Solani sada radi oko 80 radnika, ili četiri puta manje nego prije dvije decenije, a njihova prosječna zarada je oko 130 evra. Ali, ekonomska kriza i nesposobnost je dovela „pobjednike crnogorske tranzicije“ u tešku situaciju, pa Barović sada pokušava da proda Solanu.

Brana za Barovića u crnogorskoj skupštini?

Izvršni direktor „Monitoring grupe Ulcinj“ (MOGUL) Džemal Perović kaže za Dojče vele da su flagrantna kršenja zakona i procedura u tom slučaju zapravo lakmus papir za čitavo crnogorsko društvo i posebno ulcinjsku opštinu. „Još uvijek nije kasno da se pruži otpor ovoj pljački, da povratimo naše dostojanstvo, planiramo naš razvoj i naš prostor onako kako nam to pripada po domaćim zakonima i evropskim standardima“, ističe Perović.

Solana u Ulcinju odavno ne proizvodi ovakva brda soli

Solana u Ulcinju odavno ne proizvodi ovakva brda soli

Čini se da će se zamisao o prodaji trenutnih vlasnika Solane teško realizovati, iako na nju sa simpatijama gledaju crnogorski zvaničnici. Jer, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), najuticajnija nevladina organizacija u Crnoj Gori, je pokrenula proceduru za izmjenu Prostornog plana Crne Gore u dijelu koji se odnosi na Solanu. Taj prijedlog podržale su sve opozicione partije, kao i Bošnjačka stranka, koja je članica vladajućeg saveza. Realno je očekivati da će to uraditi i Socijaldemokratska partija Ranka Krivokapića, što bi značilo da će predlog MANS-a dobiti većinsku podršku u najvišem predstavničkom domu u Crnoj Gori. Lideri opozicije su istovremeno pozvali premijera Crne Gore Igora Lukšića da spriječi prodaju Solane „kako bi se zaustavili korupcija i kriminal“.

Solana – raj za ptice

Pošto je kompleks Solane najveće zimovalište ptica na istočnoj obali Jadrana, u kampanju za njen spas uključile su se brojne crnogorske i međunarodne ekološke organizacije, posebno one koje se bave zaštitom ptica. One su pokrenule i peticiju, kojom se od crnogorskih vlasti traži da spriječe Barovića u njegovom naumu.

Čelnik „Zelenog koraka“ Dželal Hodžić kaže za DW da Crna Gora mora poštovati svoja ustavna određenja o ekološkoj državi i održivom razvoju, kao i evropsku regulativu, jer je Solana stjecište čak 138 rijetkih i zaštićenih vrsta ptica. „Solana uživa svjetski vid zaštite. To je Međunarodno značajno područje za boravak ptica. Crna Gora će biti poštovana u Evropi onoliko koliko bude očuvala i pravilno valorizovala resurse koje ima“, dodaje on.

Autor: Mustafa Canka

Odg. urednik: Azer Slanjankić