1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Ko štiti ratne zločince?

Njemačke novine i dalje opširno pišu o hapšenju Gorana Hadžića. U tekstu pod naslovom „Hadžićevi mračni ljudi iz pozadine“ list „Neue Zürcher Zeitung“ postavlja pitanje ko štiti ratne zločince u Srbiji?

default

19. januar 1993.: Karadžić, Mladić, Hadžić

„Neue Zürcher Zeitung“ piše:

„Hapšenjem Gorana Hadžića zatvoreno je važno poglavlje, prije svih, za Srbiju, ali i neke druge zemlje Zapadnog Balkana. Naime, na listi optuženih UN-ovog tribunala u Den Haagu nema više osoba koje su još uvijek na slobodi. Međutim, isto tako nema ni odgovora na pitanje kako je moglo doći do toga da su, prije svih, Radovan Karadžić, Ratko Mladić i Goran Hadžić toliko dugo mogli da budu izvan dometa srbijanskih vlasti, koje su se navodno grozničavo trudile da ih pronađu. Nakon hapšenja Mladića u maju ove godine, predsjednik Srbije Boris Tadić je najavio da će njegova zemlja uraditi sve kako bi pronašla one koji su bivšem generalu Vojske Republike Srpske pomagali u skrivanju. Svako ko je štitio ili skrivao Mladića biće kažnjen, rekao je tom prilikom Tadić. Međutim, do sada od toga nije bilo ništa. Jedan od razloga je što bi ozbiljna istraga o onima koji su djelovali iz pozadine mogla imati neugodne posljedice za pojedine srbijanske političare, kao što je bivši šef Vlade Srbije Vojislav Koštunica.

Sva trojica su uhapšena u Srbiji

Flash-Galerie Serbien Protest gegen Auslieferung von Radovan Karadzic

Juli 2008.: protesti u Beogradu protiv izručenja Radovana Karadžića Haškom tribunalu

Godinama je zvanični Beograd tvrdio da vlasti nemaju nikakvih naznaka o tome gdje se nalaze trojica najtraženijih Haških bjegunaca. Govorilo se da su možda u inostranstvu, no mnoge stvari su se pokazale kao laži. Sva trojica, dakle i Karadžić, i Mladić i Hadžić su uhapšena u Srbiji. U međuvremenu je dokazano da su dijelovi vojske štitili Mladića do početka 2008. Do pomaka u potrazi za Mladićem i Karadžićem došlo je 2008. godine nakon poraza Vojislava Koštunice na izborima. Na vlast je tada, u maju 2008., došao predsjednik Tadić. Nevjerovatno je kako je nakon toga brzo, u julu iste godine, uhapšen Radovan Karadžić. Dakle, iz toga se može zaključiti da je srbijansko vođstvo znalo gdje se skriva Karadžić. Isto važi i za Mladića.

Goran Hadžić je napustio svoju kuću u Novom Sadu u julu 2004. kratko nakon što je Haški tribunal proslijedio Beogradu odpečaćenu naredbu za hapšenjem. On je očito bio upozoren od strane srbijanskih vlasti. A ko je odgovoran za već gotovo zaboravljenu tragediju u jednoj kasarni na beogradskom Topčideru do koje je došlo 2004. godine? Tada je jedan vojnik regrut ubio svog druga i potom izvršio samoubistvo. Tako glasi zvanična verzija. Međutim, kasnije su postale sve učestalije priče o tome da su regruti u magacinu kasarne prepoznali Ratka Mladića i da su zbog toga bili uklonjeni. Kada se taj do danas nerazjašnjeni zločin desio, šef Vlade Srbije je u to vrijeme bio Vojislav Koštunica“, piše list „Neue Zürcher Zeitung“.

Grčkoj je možda omogućeno samo da predahne

Euro Eurokrise Europäische Länder in der Schuldenkrise Flash-Galerie

Vanredni samit zemalja euro zone, održan u četvrtak (21.07.) u Bruxellesu, o daljoj pomoći Grčkoj te o novim mjerama za zaustavljanje dužničke krize udarna je tema u njemačkim dnevnim novinama. List „Westfalen – Blatt“ je skeptičan prema rezultatima samita:

„Političari i vodeći predstavnici pojedinih banaka smatraju rezultate samita velikim uspjehom. Međutim, činjenica je da samim tim spašavanje Grčke još zadugo neće biti na vidiku. Paket novih mjera, kojeg su usvojili vodeći predstavnici 17 zemalja euro zone, predstavlja samo akutne mjere kako bi se Grčka, koja više nije sposobna finansijski da djeluje, održala u životu ali i kako bi se smirila nervozna finansijska tržišta u svijetu te, prije svega, stabilizirao euro“, piše njemački list „Westfalen – Blatt“.

Slično se izjašnjavaju i druge novine. Međutim, komentator njemačkog lista „Nürnberger Nachrichten“ s tim u vezi postavlja pitanje:

„Želimo li mi više ili manje Evrope? Samit u Bruxellesu je ostao dužan da odgovori na to pitanje. Zaključcima, koji su tom prilikom doneseni, Grčkoj je možda omogućeno da predahne, no Evropa nije otišla korak dalje“, piše „Nürnberger Nachrichten“.

Priredio: Senad Tanović

Odg. urednica: Jasmina Rose