1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Ko će više spustiti cijene?

Premija za stare automobile u Njemačkoj više nema. Državne subvencije, kojima su građani Njemačke dobijali 2.500 eura za odvoženje starih automobila na otpad su potrošene. Sada se očekuju rekordni popusti.

default

Nema više premija ali se očekuje drastično sniženje cijena automobila

Sueddeutsche Zeitung piše: "Najskuplja i najspornija poslijeratna subvencija u Njemačkoj, nakon samo sedam mjeseci, ne stoji više na raspolaganju. Vlada sastavljena od demohrišćana i socijaldemokrata uvela je premiju za stare automobile pod službenim nazivom Ekološka premija kako bi kupce animirala na kupovinu novih automobila. Time se uzdrmana automobilska branša trebala stabilizirati a trebao je biti zaustavljen strmoglav pad u ekonomsku krizu. Posljednja šansa za dobijanje premije postoji još u četvrtak (4.09.2009). Savezna ustanova za ekonomiju i kontrolu izvoza će 15.000 podnosioca molbe staviti na listu čekanja. Oni će dobiti premiju, ukoliko se drugima, iz objektivnih razloga odbiju molbe za premiju. Njemački ministar vanjskih psolova Frank Walter Steinmeier ustao je u odbranu premija, rekavši da je njome podstaknuta kupovina automobila i sačuvano barem 200.000 ugroženih radnih mjesta. Najveći profiteri premije bili su proizvođači automobila, koji imaju ekonomičnu potrošnju poput VW-a i Opela ili Citroena i Kia-e. Kako bi se nastavio trend potražnje za automobilima, mnogi trgovci su odobrili rabate, koji sada trebaju da zamijene premije za odvoženje starih automobila na otpad", piše Sueddeutsche Zeitung.

Kriza će ipak srediti i proizvođače i političare

Deutschland Abwrackprämie geht zu Ende Neuwagen Produktion Flash-Galerie

Državni fond od 5 milijardi eura potrošen

Kritičari premija tvrde da automobilskoj industriji sada ipak prijeti pad u sunovrat. Svaki Nijemac, koji je sada zbog premije od 2.500 eura požurio da kupi novi automobil neće narednih godina kupovati auto, što je svakako namjeravao da uradi. On dakle otpada kao potencijalni kupac. Broj automobilskih fabrika je međutim veći nego ikada. U svijetu postoji višak kapaciteta od 30%. Prevelika ponuda postaće uskoro teret, trgovci će morati zatvarati svoje salone a na desetine hiljada radnika moraće otići. Premija je postigla kratkoročni cilj, ali nije okončala krizu automobilske industrije. Naprotiv, kriza će se produbiti i neće samo srediti samo proizvođače već i političare, prognozira Sueddeutsche Zeitung.

Ubistvo u idili

Stadtansicht von Dubrovnik.jpg

Dubrovnik, od kojeg je ostrvo Šipan udaljeno 1 sat brodom

List Die Zeit donosi veliki članak sa slikom hrvatskog otoka Šipuna pod nazivom "Ubistvo u idili". Riječ je o filmskoj radionici na ostrvu Šipanu, na kojoj grupa njemačkih učenika starosne dobi između 10 i 15 godina snima jedan krimić. Oni su glumci, ujedno režiseri i kamermani. List naširoko opisuje ljepote uspavanog Šipana, udaljenog sat brodom od Dubrovnika i čistoću mora u kojoj se može vidjeti svaki kamenčić. Dok njemačka djeca snimaju krimić, roditelji opušteno ispijaju makjato u obližnjem hotelu. Scenario su djeca smislila dva dana prije početka snimanja. Jedan mladić biva gurnut u vidu i u posljednju sekundu se spašava. Na ostrvo dolazi jedna TV-ekipa i pomaže lokalnim isljednicima u rasvjetljavanju slučaja. U igri je fatalna zamjena osoba ali i nesretna ljubav. Ali istinska tema, koja se otkriva tokom narednih dana je zapravo blamaža medija i pravne države, kada je u pitanju otkrivanje i kažnjavanje nepravde. Snimanje traje od ponedjeljka do petka i samo je 34-godišnji Nils Neubert malo više šef nego ostali. On priča kako je rođen u Berlinu. Mama Njemica se zaljubila u Hrvata i to je razlog što je on odrastao na ovom Šipanu. Bio je gimnazijalac u Dubrovniku, kada je zbog rata morao napustiti Šipan. Njegova dva druga su od granata izgubila život a i on sam se jedva spasio. Tako je familija morala izbjeći u Njemačku. Nils Neubert radi kao slobodni novinar i autor filmova na WDR-u. On u Kelnu nije samo migrantsku djecu učio rukovati kamerom, već je prije šest godina sa hrvatskim režiserom Mirom Bronzićem osnovao jednu vrstu ljetnje filmske škole. U pauzi snimanja priča o sebi i kaže da je u Njemačkoj završio političke nauke i istoriju. Što više znati je neophodno, ako hoćeš snimati filmove ili razumjeti rat, kao ovaj što se desio u bivšoj Jugoslaviji. Ili razumjeti jedno ostrvo kao što je Šipan.

Zlatno ostrvo maslina

Blick auf die Altstadt von Dubrovnik.jpg

Dubrovnik

Šipan inače znači zlatno ostrvo, koje je dobio po svojih 300.000 stabala maslina, od kojih je danas ostala samo desetina. Po ostrvu kruži priča kako je jedan došljak htio da kupi kuću, svejedno kolio košta. Stari gazda kuće je to odbio. Ovaj mu je ponudio da uživa stanarsko pravo do kraja života. Stari je rekao, ne hvala, kuća nakon smrti treba da pripadne otočanima. A otočanin se ne postaje tako lako. Bilo kako bilo, na Šipan nije dovoljno doći sa TV-timom da doživiš spektakl. Jer onda ništa ne vidiš.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Belma Fazlagić Šestić