1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Ko će prisiliti Srbe na ustupke?

U komentaru pod naslovom „Nasljeđe Dejtona“ Tageszeitung piše kako Srbi nemaju razloga da odustanu od autonomije, te kako bi se sa reformama moralo prvo krenuti u FBiH. List piše da su SAD i EU zaboravile na Rusiju.

default

Susret u Butmiru - Samo jedan od niza sastanaka o reformi Ustava koji su propali

„Zamislimo to ovako: Bošnjaci, Srbi i Hrvati u Bosni su se pomirili. Prevazišli su svoju krvavu prošlost, grade zajedničku budućnost, etničke granice su nestale. BiH ispunila je sve kriterije i postaje članica EU i NATO-a. Tako bi trebalo biti.

Ali, to tako nije i biće da neće ni biti. Zemlja nije ujedinjena. Pod pojmom prevazilaženje prošlosti svi podrazumijevaju samo brojanje vlastitih žrtava,“ piše u svom komentaru Tageszeitung iz Berlina o situaciji u BiH.

List konstatira da je četrnaest godina nakon okončanja rata zemlja ponovo u stanju u kojem se mora strahovati od sukoba.

„Drugim riječima: Bosna nije odmakla ni korak naprijed,“ konstatira list.

EU und USA setzen Bosnien Frist für Reformen

Švedski ministar vanjskih poslova, Bildt i zamjenik američke državne tajnice, Steinberg - zaboravili Rusiju?

„Iz ugla većine Bošnjaka Republika Srpska je genocidna tvorevina koja je nastala na protjerivanju i na zločinima nad muslimanima. Formiranje srpske države bio je ratni cilj Radovana Karadžića, prvog predsjednika RS-a, protiv kojeg danas (26.10.) u Hagu započinje sudski proces. To je možda posljednja mogućnost da se utvrdi odgovornost za ratne zločine tokom rata u BiH, čiji bi tragovi mogli voditi direktno ka Beogradu.“

Zaboravljena Moskva

TAZ piše da različite nacionalne grupe u BiH čine cjelokupnu državu nefunkcionalnom. „Zapad u osnovi želi uvesti većinski princip i ukinuti mogućnost uvođenja veta kako bi na taj način država postala sposobna za učlanjenje u EU. Zapad kao najveću prepreku na tom putu vidi bosanske Srbe.

To slijedi logiku po kojoj Bošnjaci imaju ulogu žrtve u ratu u BiH što je nadaleko prihvaćeno. No, pri tome se ne obraća pažnja na činjenice koje su omogućene Mirovnim sporazumom iz Dejtona. Fitilj za naredni konflikt je već upaljen, jer su SAD i EU potpuno iz vida izgubile Rusiju. Za očekivati je da će se Moskva staviti na stranu bosanskih Srba koji će istrajati na svojoj vlastitoj državi. A ko uopće treba Srbe prisiliti na ustupke?

Die Leute auf der Straße, Sarajevo, Bosnia und Herzegovina Foto: Samir Huseinovic, Sarajevo

Nezaposlenost u BiH iznosi više od 40%

I koje bi interese trebali imati bosanski Srbi da odustanu od autonomije RS? Nezaposlenost u Republici Srpskoj iznosi blizu 20 procenata, a u cijeloj BiH više od 40 procenata. U srpskom entitetu se u ekonomskom smislu ide naprijed, u ostatku zemlje nizbrdo. Ovdje se moraju imati bolji argumenti nego samo nejasna obećanja o dalekoj, neizvjesnoj europskoj budućnosti.

Usamljeni Bošnjaci

Jaku centralnu državu žele samo Bošnjaci. Svi bosanski Hrvati posjeduju i državljanstvo Hrvatske koja će uskoro postati članicom EU. U slučaju ustavnih pormjena oni bi radije imali svoj vlastiti entitet.

Zapad sada želi, što je u potpunosti u skladu sa željama Bošnjaka, prisliti Srbe na zajednički državu. I to u zemlji u kojoj se sa državom identificiraju samo Bošnjaci. To je primjerice izraženo kada igra Nogomentna reprezentacija. Hrvatski katolici i i pravoslavni Srbi svoje reprezentacije prije vide u Hrvatskoj, odnosno Srbiji. Većina se čak raduje kada Bošnjaci od bilo koga izgube.

Umjesto da se bosanski Srbi prisiljavaju da se odreknu dijela svoje autonomije, Zapad bi mogao izvršiti pritisak na Bošnjake kako bi se postojeći federalni sistem učinio funkcionalnim. Republika Srpska je ustrojena relativno jednostavno – Vladu čine premijer i 16 ministara, a u Skupštini je 111 poslanika. U Federaciji postoji 11 premijera, 110 ministara i ukupno 445 poslanika. Zapad bi mogao početi sa reformom ove skupocjene tvorevine smišljenje u američkim glavama. Uzme li se kao mjerilo u obzir krivica i zločini, to možda ne bi bilo pravedno, ali bi bilo pragmatično,“ piše u svom komentaru Tageszeitung.

Blick auf Sarajevo, Hauptstadt von Bosnien-Herzegowina

Ima li nade u razvedravanje?

Pesimizam vlada u Sarajevu

„Vojnici Radovana Karadžića su tokom opsade Sarajeva ubili više od 10 000 ljudi. 14 godina nakon okončanja rata u glavnom gradu BiH vlada pesimizam,“ piše danas Frankfurter Allgemine Zeitung.

„Sigurno će doći do novog rata,“ kaže jedan bivši borac u reportaži koju danas objavljuje Frankfurter Allgemeine Zeitung. List piše da je ovo rečenica koja se ovih dana često čuje u Sarajevu. „Atmosfera je loša, za malo razvedravanja se pobrinula Nogometna reprezentacija koja se plasirala u baraž za Svjetsko prvenstvo u Južnoafričkoj Republici naredne godine. No, nada da bi moglo doći do brzog približavanja EU, kao što je to pošlo za rukom bivšim jugoslovenskim republikama Sloveniji i Hrvatskoj, više ne postoji.

„U poređenju sa 1996. godinom situacija je mnogo, mnogo bolja, ali mi upravo proživljavamo najgore vrijeme u posljednje tri godine sa najvećim napetostima,“ kaže Valentin Incko, visoki predstavnik u BiH, u razgovoru za FAZ.

Autor: Zorica Ilić

Odg. urednik: Azer Slanjankić